Linkovi

Njemačka pop zvijezda optužena da je svjesno zarazila jednog muškarca HIV-om

  • Selah Hennessy

Kriminalizacija prijenosa HIV-a već je desetljećima prisutna u Europi i Sjevernoj Americi, a u tijeku je njeno usvajanje i u Africi. No, mnogi kažu da zakoni ne pomažu pri smanjenju širenja HIV-a.

Na suđenju u Njemačkoj koje je izazvalo pažnju medija, pop zvijezdu Nadju Benaissu tereti se za ozbiljno nanošenje tjelesne štete. Ona je, naime, optužena da je svjesno zarazila jednog muškarca virusom HIV-a, jer je znala da je sama već njime bila zaražena. Kriminalizacija prijenosa HIV-a već je desetljećima prisutna u Europi i Sjevernoj Americi, a u tijeku je njeno usvajanje i u Africi. No, mnogi kažu da zakoni ne pomažu pri smanjenju širenja HIV-a.

Nadja Benaissa bila je trudna u 16.-oj godini, kad je saznala da je zaražena virusom HIV-a. Nešto kasnije postala je članicom jednog od najpoznatijih ženskih sastava u Njemačkoj, No Angels. Sada dvadeset-osmogodišnjakinja, Benaissa se nalazi na suđenju u Njemačkoj pod optužbom da je spavala s muškarcima bez zaštite iako je znala da je nositeljica tog virusa. Njen je slučaj preplavio medije širom Europe te doveo pred oči javnosti problem koji postavlja mnoga pitanja o vrijednosti kriminalizacije prenošenja HIV-a. Neil Cobb stručnjak je kaznenog prava pri britanskom Sveučilištu Durham. On kaže da javnost, u globalu, podržava ovaj kazneni zakon. Stanovnici Zapadne Europe, kaže on, smatraju ga moralnim imperativom za kažnjavanje ljudi koji izlažu druge HIV-u ili ga na njih prenose. Međutim, u Africi - dodaje on – zakoni se smatraju ključnima za zaustavljanje širenja zaraze HIV-om: "U većini slučajeva, smatra se da se kriminalizacijom sprečava daljnje širenje zaraze. Mislim da je to prvenstveno iz razloga što nema dovoljno pristupa liječenju HIV-a. Zato se na kriminalizaciju gleda kao na način rješavanja tog problema".

No, mnogi ljudi koji rade na sprečavanju širenja HIV-a, odnosno AIDS-a, uključujući i prestižnu organizaciju Ujedinjenih naroda UNAIDS, kažu da su zakoni zapravo kontraproduktivni. Christine Sterling, viša savjetnica za HIV/AIDS pri Međunaronom udruženju za problem HIV-a, kaže da zakoni ne sprečavaju daljnje prenošenje virusa: "Prakticiranje kaznenog zakona dovodi do situacije u kojoj se ljudi osjećaju još više stigmatizirani, zbog čega neće biti iksreni o svom stanju. Zato će smatrati da je bolje da se ne zna za njihov problem jer on u tom slučaju povlači krivičnu odgovornost. Zbog toga se uopće ni neće htjeti testirati da vide jesu li zaraženi HIV-om". Osim toga, kaže Christine Sterling, krivični su zakoni nesrazmjerno usmjereni na određene zajednice, osobito na žene koje bi trebalo testirati za vrijeme trudnoće. Pritom je istaknula slučaj njemačke pop zvijezde Benaisse: "Mislim da se radi o vrlo tipičnoj situaciji jer je ona saznala da je zaražena HIV-om kad je bila djevojka. I to samo zato jer je bila trudna. Na klinici za prenatalnu njegu odlučila je prešutjeti svoje stanje jer se bojala stigme koja se s njim povezuje, a posebno ju je plašila stigma koja bi se prenijela na njeno dijete".

Christine Sterling kaže da se mnogi ljudi boje otkriti da su zaraženi HIV-om upravo zbog te stigme. To je, kaže, posebice očito u Africi, gdje se boje da će ih se odreći vlastita obitelj ili zajednica u kojoj žive, ili pak da će izgubiti pristup svojoj imovini. Organizacija Global Criminalization Scan prikuplja podatke o zakonima koji kriminaliziraju prijenos ili izloženost zarazi HIV-om. Prema njihovim podacima, najmanje 600 ljudi u svijetu do sada je osuđeno zbog toga što su druge ili izložili HIV virusu ili ih njime zarazili. Polovina tih slučajeva je u Sjedinjenim Državama. Ostali su u Kanadi i Europi. No, istovremeno se, prema ovoj organizaciji, šire kriminalizacijski zakoni, posebno u Africi. Mnogi od njih, međutim, nalaze se na udaru kritika zbog svoje striktnosti. Primjerice, kaže jedna stručnjakinja za afričke slučajeve, prema nekim zakonima može se kazniti majka za prenošenje virusa na svoje dijete. Međutim, zakoni protiv prijenosa HIV-a rijetko se primjenjuju u Africi – do sada je zabilježeno tek 10 presuda na cijelom kontinentu.

XS
SM
MD
LG