Tenzije između Rusije i Zapada, NATO saveza, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, inicirane ruskom politikom prema Ukrajini - aneksijom poluotoka Krim i podsticanja i aktivnog podržavanja ruskom vojnom silom proruskog separatističkog pokreta na istoku Ukrajine - biće aktulena narednih tjedana. Moskva će te tenzije podsticati optužbama o kršenju odredbi privremenog međunarodnog sporazuma o ograničavanju širenja nuklernog oružja. Neposredni povodi su baze na istoku Evrope u kojima se uspostavljaju dijelovi protiv-raketnog obrambenog štita za odbranu od eventualnih raketnih napada drugih zemalja, poput Sjeverne Koreje ili Irana, koje ne prihvataju i ne poštuju dogovoreni i usvojeni međunarodni kodeks o sprečavanju, širenju i korištenju nuklernog oružja.
Posljednji povod za nove ruske optubže bilo je aktiviranje protiv-raketnog obrambenog štita u prošli četvrtak, instaliranog u zračnoj bazi Deveselu na jugu Rumunije, države koja je dugo bila pod punom kontrolom nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Rusija je, godinama nakon raspada Sovjetskog saveza, Rumuniju smatrala dijelom svoje interesne sfere, protiveći se politički rumnuskom približavanju i uključivanju u Evropsku uniju i NATO-savez.
Aktivirajući sistem u koji je uloženo 800 miliona dolara generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg je posebno naglasio:
"Raketna odbrana je za odbranu i naš štit ne podriva, ne slabi rusku nuklernu odbramebenu moć."
Dan kasnije, u petak, 13. maja, na sjeveru Poljske počela je gradnja još jedne protiv-raketne odbrambene baze NATO saveza. Gradnja i instaliranje sve potrebne opreme i uređaja biće završeni, kako se procjenjuje, tokom 2018. godine.
Funkcija i tog dijela ukupnog anti-raketnog štita NATO saveza i Evropske unije takođe je isključivo defanzivna, naglasio je Robert Work, zamjenik američkog ministra odbrane:
"Rusi strahuju da je anti-raketni štit prijetnja njihovim strateškim snagama. Trebaju znati da je nemoguće da raketama koje smo već instalirali, i koje ćemo i ovdje postaviti, ugrozimo ruske strateške rakete. To je jednostavno nemoguće."
I sadašnja, a i sva ranija uvjeravanja Zapada da anti-raketni odbrambeni štit u zemljama Evropske unije, pa i u onim najbližim ruskoj granici, nije prijetnja Rusiji, ostaju uzaludna. Moskva Zapad, ponajviše Sjedinjene Države, optužuje za jednostranost i ne-saradnju.
Govoreći o tome Vladimir Putin, predsjednik Rusije, je rekao:
"Govorili smo češto o našoj zabrinutosti, nudili saradnju sa Amerikancima, ali je svaki naš pokušaj bio odbačen. Sve što Zapad radi, radi unilateralno i sada, nakon raspoređivanja elemenata njihove anti-raketne obrane, moraćemo promisliti kako možemo suzbiti, neutralisati prijetnje sigurnosti Ruske Federacije."
Sličnu ocjenu, tri dana nakon Putinove, ponovio je danas u Minsku i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon susreta na ministrom vanjskih poslova Bjelorusije, zemlje pod snažnim ruskim političkim, ekonomskim i vojnim uticajem, i shodno tome, takođe zabrinute gradnjom i aktiviranjem baza NATO-vog antiraketnog štita.
Lavrov je, na konferenciji za novinare, pored ostalog, rekao:
"U našim odnosima sa Evropskom unijom i NATO-savezom naš cilj je Evropa bez linija razdvajanja. Do sada i za sada se to ne dešava. Očigledno je da naši evropski partneri djeluju sa pogrešnim ubjeđenjima, ubjeđenjima da je Rusija prijetnja."
Ruska politika prema istoku Ukrajine najjači je argument Zapada da ubjeđenja o kojima govori ruski ministar vanjskih poslova nisu bez osnova. O tome, ruskoj spoljnoj politici prema prvim susjedima, sada samostalnim državama nastalim nakon raspada Sovjetskog Saveza, bilo je govora i na konferenciji visokih predstavnika NATO saveza i zvaničnika evropskih zemalja, u Talinu u Estoniji.
Alexander Vershbow, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, na tom je skupu rekao i ovo:
"Mislim da sve više shvatamo, vjerojatno mnogo brže nakon ruske aneksije Krima, da se suočavamo sa revizionističkom Rusijom, Rusijom koja nastoji potpuno preusmjeriti stanje i odnose uspostavljene nakon ere hladnog rata i pada sovjetskog sistema. Suočavamo se sa Rusijom koja smatra da ima pravo na privilegiranu poziciju i interese u susjednim državama i ne susteže se od korištenja oružja radi nasilnog mijenjanja granica."
Konferencija u Estoniji bila je jedan od niza pripremnih skupova pred predstojeći samit NATO saveza. Taj samit biće održan za manje od dva mjeseca u Varšavi i jedna od ključnih tema svakako će biti odnos prema Rusiji i mogućim izazovima ruske spoljne politike.
