Hladni rat između nekadašnjeg sovjetskog Istoka i evropsko-američkog Zapada okončan je prije više od 20 godina. Od tada do danas NATO, Sjevernoatlantski savez, nastoji redefinirati vlastitu poziciju. Dio tih nastojanja su brojna proširenja članstva i preuzimanje novih misija, ali kriza indentiteta NATO-a, sada organizacije sa 28 zemalja-članica, i dalje je prisutna i uočljiva. U procesu je finalizacija Strategijskog koncepta Saveza, kao osnove kojom će NATO biti vođen u novoj deceniji.
Šta je neposredna budućnost NATO-saveza?
Svo vrijeme dok je Zapad smatrao Sovjetski Savez prijetnjom, NATO-a je bio prirodan odgovor na tu prijetnju i osnova očuvanja ravnoteže. Padom Berlinskog zida i raspadom Sovjetskog Saveza 1989. godine nestalo je najvećeg dotadašnjeg razloga postojanja NATO-a.
Od tada do sada 13 bivših sovjetskih republika primljeno je u članstvo, a snage NATO-a našle su se u mirovnim misijama na Balkanu i u Afganistanu. Za mnoge skeptične građane zapadnoevrospkih zemalja to nije dovoljno uvjerljiv dokaz opravdanosti daljeg postojanja NATO-a.
“Relevantan i danas ili ostatak prošlosti.... može biti pitanje samo ako NATO čeka da odbrani granice Evrope. Ali uloga NATO nije samo to” - kaže američki admiral James Stavridis, zapovjednik vojnih snaga Saveza. Na nedavnom skupu o budućnosti NATO-saveza u Washingtonu on je istakao da Savez čini bitne korake da preduprijedi i mnoge konvecionalne prijetnje i mnoge moderne, kao što su terorizam, piratstvo i napadi na kompjuterske sisteme.
Admiral Stavridis priznaje da NATO nije dobar u jednoj stvari:
“Dobri smo u lasiranju raketa. Ali, moramo biti dobri i u lansiranju ideja.”
Najveći izazov je uvjeriti žitelje zemalja-članica, naročito zapadnoevropskih, da je NATO bitan za njihovu budućnost.
Tim kojim je predsjedavala bivša američka državna tajnica Madeleine Albright zvršio je prvu verziju nacrta novog strategijskog koncepta NATO-a i prezentirao je zvaničnicima Saveza. Taj dokument trebalo bi da bude prihaćen na novembarskom okupljanju lidera zemalja-članica, a svrha mu je podstaknuti podršku misijama NATO-a.
“Mislim da moramo objasniti zašto je dalje postojanje Saveza, koji je uspostavljen prije 60 godina u sasvim drugačijim okolnostima, izuzetno bitno i danas” - istakla je gospođa Albright.
NATO je savez demokratskih država i lideri mnogih članica imaju teškoća ubijediti parlamentarce i građane svojih zemalja da je potrebno trošiti novac za odbranu i u, kako se čini, vrijeme trajnog mira u Evropi.
Damon Wilson, analitičar Atlantskog vijeća smatra da novi Strategijski koncept vjerojatno neće promijeniti takva shvatanja:
“To neće biti dokument koji će privući evropsku javnost, ili plijeniti maštu Amerikanaca. Ali .... trebalo bi da sadrži osovne, svima prihvatljive tačke da bi lideri zemalja-članica, predsjednici i premijeri, imali dokument, jednu stranicu zajedničkih tačaka o kojima bi mogli govoriti u svojim zemljama i objasniti svojim građanima zašto je postojanje NATO-a bitno.”
NATO je temeljni oslonac stabilnosti u svijetu punom tenzija i nesigurnosti, kaže se u dokumentu koji je pripremio tim predvođen gospođom Albright, i ističe da Savez mora biti spreman brzo odgovoriti na nove i kompleksne izazove. To znači bolje planiranje, razmjenu informacija, fokusiranje na nova pitanja, poput sistema protiv-raketne odbrane....
Sally McNamara, ekspert za evropsku sigurnosti pri fondaciji Heritage slaže se takvim ocjenama i ističe da godinu dana kosultacija nije ono što je NATO trebao:
“Mislim da je konsenzus nešto na čemu se mora raditi i da će se zajedničkom aktivnošću doći do toga.”
Ona smatra da bi zvaničnici NATO-saveza trebalo da na praktičan način dokažu opravdanost postojanja NATO-a osiguravajući snage, instruktore, opremu i tehniku potrebnu za uspjeh u Afganistanu, a ne da troše vrijeme na razgovore o konceptima sa kojima se većina zemalja-članica već ranije složila.
