Linkovi

Zakon o slobodi informacija otkriva mnoge tajne

  • Deborah Block

Arhiv nacionalne sigurnosti u Washingtonu sadrži na hiljade kopija orginalnih, nekada, tajnih dokumenata.

Arhiv nacionalne sigurnosti u Washingtonu sadrži na hiljade kopija orginalnih, nekada, tajnih dokumenata.

Arhiv nacionalne sigurnosti je prije 25 godina osnovala grupa novinara i istoričara koji koriste Zakon o slobodi informacija kako bi došli do dokumenata koji su im potrebni u istraživanju.

Wikileaks je privukao veliku pažnju objavljivanjem povjerljivih dokumenata američke vlade. Medjutim, zahvaljujući Zakonu o slobodi informacija amerikanci još od 1966. godine imaju pristup brojnim tajnim dokumentima kao što su zapisi sa sastanaka u Bijeloj kući, susreti sa inostranim liderima, e-mail poruke ministara, ili fotografije koje su napravili američki sateliti. Milioni takvih dokumenata su dostupni u Arhivu nacionalne sigurnosti, privatnoj istraživačkoj grupi u Washingtonu, iz koje kažu da mnoge aktivnosti vlade još dugo ostaju tajna, pa i one koje bi ranije trebale biti dostupne javnosti kako bi vladu držali odgovornom.

Brojne kutije sa kopijama vladinih dokumenata nalaze se u skladištu Arhiva nacionalne sigurnosti. To je samo mali dio kolekcije. Mimo papirnih kopija na hiljade dokumnata se može vidjeti na web stranici. Arhiv je prije 25 godina osnovala grupa novinara i istoričara koji koriste Zakon o slobodi informacija kako bi došli do dokumenata koji su im potrebni u istraživanju. Kongres je taj zakon donio 1966 i time agencije američke vlade učinio odgovornijim prema američkoj javnosti. Medjutim, neke informacije su zaštićene, uključujući nacionalnu odbranu, dokumente o vanjskoj politici, trgovinske tajne i druge povjerljive poslovne informacije.

Tom Blanton

Tom Blanton

Arhiv danas sakuplja materijale iz različitih oblasti, analizira informacije i o nalazima objavljuje knjige.

Direktor Tom Blanton kaže da je čak i umirovljeni špijun dio svojih memoara pisao koristeći informacije iz Arhiva:

"Arhiv je interesantna mješavina različitih funkcija, kojima se želi sprovesti zakon o Slobodi informacija i u najosjetljivijim, najzatvorenijim područjima američke vlade i nacionalne sigurnosti."

Blanton kaže da i nakon što neki materijal prestaje biti tajna, može biti teško privoliti agencije da dostave osjetljive informacije:

"Neke naše zahtijeve ponavljamo 10 do 15 godina prije nego tajne budu objavljene, jer se vlada suprostavlja."

To uključuje dokumente o upitnoj aktivnosti američke Centralne obavještajne agencije.

"CIA je 1970-tih osumnjičena da je umješana u planiranje ubistava, i kontrolu uma korištenjem različitih medikamenata i razne vrste sumnjivih aktivnosti koje su nezakonite ovdje u Sjedinjenim Državama", kaže Blanton.

Arhiv je sakupio nekoliko miliona stranica vladinih dokumenata, uključujući poruke iz Bijele kuće, zapise iz Kongresa i sa sudskih svjedočenja. Medju dokumentima su susreti američkih predsjednika sa inostranim liderima, pad Berlina u Njemačkoj 1989, i osumnjičeni teroristi zatočeni u Guantanamu na Kubi.

Zakon o slobodi informacija otkriva mnoge tajne

Zakon o slobodi informacija otkriva mnoge tajne

Blanton kaže da neki dokumenti otkrivaju iznenadjujuće informacije:

"Planiranje rata u Iraku je bila serija prikaza stanja na sastancima koje je predsjednik potpisivao dok su još podrazumjevali da će napustiti Irak par godina nakon invazije. Oni su jednostavno zamišljali da im neće trebati više od 5 hiljada vojnika. Oni nisu imali namjeru okupacije, ili preuzimanja odgovornosti za sigurnost."

Blanton kaže da i kolekcija fotografija takodjer privlači pažnju. Posebno su popularne slike rock and roll legende Elvisa Presleya sa predsjednikom Richardom Nixonom u Bijeloj kući 1970. U Arhivu su i fotografije iz ranih 1960 koje pokazuju američke pripreme za mogući napad tokom Hladnog rata izmedju Sjedinjenih Država i bivšeg Sovjetskog Saveza.

Blanton, bivši novinar, kaže da vlada previše materijala proglašava tajnom:

"Mi smatramo da je naša uloga da se tome suprostavljamo. Mi se slažemo da postoje tajne, kao što je pravljenje nuklearnog oružja, koje ne bi željeli da dodje u ruke terorista i da ga koriste protiv nas. To treba da je tajna. Ali, to je samo mali dio onoga što dobije pečat strogo povjerljivo."

Blenton kaže da će Arhiv nacionalne sigurnosti nastaviti pritisak na američku vladu da skida pečat tajne sa svega što nema opravdanja da se skriva od američke javnosti.

XS
SM
MD
LG