U Sjedinjenim Državama održani su posljednji izlučni stranački izbori pred odmjeravanje snaga na kongresnim izborima 2. studenoga. U nadmetanju za republikansku nominaciju za senatsko mjesto savezne države Delaware, koje je nekoć pripadalo dopredsjedniku Josephu Bidenu, konzervativna aktivistkinja pokreta Tea Party, Christine O'Donnell, uvjerljivo je pobijedila dugogodišnjeg kongresnika, republikanca Michaela Castlea. Kandidati pokreta Tea Party odnijeli su pobjede ranije ove godine i u Coloradu, Connecticutu, Kentuckyju, Nevadi i Utahu. Politički analitičari vjeruju da su kandidati pokreta Tea Party previše ekstremni za većinu glasača kad budu odmjerili snage s demokratima na izborima u studenome.
Predsjedateljica Zastupničkog doma Kongresa, demokratkinja Nancy Pelosi, predvidjela je da će demokrati biti pobjednici kongresnih izbora u studenome zato što će – pojasnila je – birači odlučiti da ne žele povratak na politiku iz doba administracije predsjednika Georgea Busha. Na konferenciji za novinare prije početka prvog sastanka Kluba zastupnika Demokratske stranke nakon ljetne stanke, Pelosi i čelnik demokrata u Zastupničkom domu Steny Hoyer najavili su da će demokrati na jesen raditi na zakonu koji bi pomogao stvaranju radnih mjesta i poticao američku proizvodnju, javlja New York Times. Pelosi je predvidjela da su demokrati „dovoljno čvrsti“ da obrane većinu koju imaju, a time i kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa. Na odlasku s konferencije za novinare Nancy Pelosi je još jednom kritizirala republikance kazavši: „Važno je znati da je u prvih deset mjeseci 2010. godine stvoreno više radnih mjesta nego u osam godina Bushove administracije“, prenosi New York Times.
S druge strane rijeke Potomac, u Pentagonu, uvelike se govori o smanjenju troškova, a ministar obrane Robert Gates iznio je neke pojedinosti plana za uštedu stotinu milijardi dolara u sljedećih pet godina. Washington Post piše da je u proteklih deset godina američki proračun za obranu rastao po godišnjoj stopi od sedam posto, kad se uračuna inflacija te uključe troškovi ratova u Iraku i Afganistanu. No kako se spomenuti oružani sukobi budu gasili očekuje se da će se stopa rasta budžeta Pentagona usporiti na jedan posto. Dakle, kako Pentagon može biti učinkovitiji u trošenju sredstava? Jedan dio plana ministra Gatesa predviđa da Ministarstvo obrane postavi cijenu koju je spremno platiti za određeni oružani sustav tako da je ta cijena u okvirima proračuna. Nadalje, privatnim kompanijama koje bi radile na novim oružjima Pentagon bi bio spreman dati poticaje za držanje troškova niskima, za učinkovitiju realizaciju ugovora te odustajanje od nekih nepotrebnih birokratskih izvješća, navodi Washington Post. Analitičari kažu da nije jasno hoće li plan ušteda ostati na snazi jednom kad ministar Gates ode iz Pentagona, a do čega bi moglo doći sljedeće godine.
Christian Science Monitor osvrće se pak na neizvjesnost u Američkoj agenciji za istraživanje svemira, NASA-i. Dok se program letova space-shuttleova približava kraju, Zastupnički dom Kongresa i Senat, te šira zajednica stručnjaka za letove u svemir, ne mogu se dogovoriti oko novog smjera kojim bi NASA trebala krenuti u svojim istraživanjima. Kako prenosi Christian Science Monitor, radi se o nezabilježenoj situaciji. U osnovi, na suprotstavljenim su stranama takozvani aktivisti „novog svemira“ i poduzetnici protiv dugoročnih interesa letova u svemir. Ironično je to, navodi bostonski dnevnik, da su neki važni republikanski zakonodavci ti koji žele da vlada uglavnom vodi program svemirskih letova, a manje privatni sektor, za što se, pak, više zalažu demokrati.
