Linkovi

BiH

Od knjige do Muzeja ratnog djetinjstva


Jasminko Halilović

Jasminko Halilović

Kroz komunikaciju sa stotinama ljudi za vrijeme rada na knjizi, Jasminko Halilović se dosjetio da ratno djetinjstvo pretvori u muzej.

Knjiga „Djetinstvo u ratu: Sarajevo 1992-1995.“ jedinstvena je zbirka sjećanja, koja kroz fotografije, dnevnike, pisma i ostale zapise na simboličan način opisuje iskustvo odrastanja u ratnom periodu.

Objavljena je početkom 2013. godine i prevedena je na nekoliko jezika.

U razgovoru za Glas Amerike, Halilović se prisjeća da su ljudi šaljući svoja kratka sjećanja, slali i fotografije raznih predmeta sa pitanjem: „Da li i to može u knjigu?“

„Kada sam vidio koliko toga ljudi čuvaju i kada sam shvatio da im je stalo da to pokažu, počeo sam razmišljati kako bi bilo dobro da postoji i muzej”, kaže Halilović.

Spomenik ubijenoj djeci Sarajeva

Spomenik ubijenoj djeci Sarajeva

„Muzej ratnog djetinjstva“ trebao bi biti otvoren krajem ove godine. Halilović pojašnjava da će svojim konceptom biti živ prostor. Iako još nije ni otvoren, Muzej u svojoj kolekciji već broji oko 3.000 eksponata, prikupljenih uglavnom u Sarajevu, ali i ostatku Bosne i Hercegovine (BiH).

Posjetioci budućeg muzeja će imati priliku pogledati i video priče ljudi koji su predali lične predmete. Kolekcija će se nadopunjavati, kao i video svjedočenja.

Trenutno je toku adaptacija prostora kojeg je Općina Stari Grad dodijelila muzeju pod zakup. Iza ovog projekta stoji Udruženje „Urban“, koje je osnovano sa ciljem promoviranja kulture u Sarajevu.

Koncept ostavljen po strani

Halilović se prisjetio trenutaka kada je došao na ideju. Kaže da je koncept muzeja napisao još prije četiri godine, ali da nije imao sredstava da se upusti u tako nešto.

„I onda sam to ostavio po strani“, dodao je on.

Dvije godine od objave knjige, Halilović je svoju ideju aktivirao. Kaže da je o tome prvi ozbiljan razgovor vodio sa Selmom Tanović, sa kojom se povezao dok je radio na knjizi. Kroz njihovu komunikaciju, Selma mu je izmedju ostalog, poslala i detaljan dnevnik kojeg je kao djevojčica pisala u vrijeme rata. Ideju je oduševljenjem prihvatila, kaže Halilović.

„Ja sam njoj rekao: "Selma, ja nemam para, mi nemamo para!'“, te dodaje da je njen odgovor bio: „Nema veze, raditi ćemo.“

Sarajevska ruža

Sarajevska ruža

Za Halilovića ovo je bio trenutak kada je shvatio da ideja o muzeju ima budućnost. Tanović je, sa druge strane, ovo bilo dovoljno da se iz Pariza, gdje je pripremala doktorat na temu dječije traume u ratu, vrati u Sarajevo. Sada je voditelj istraživanja u Muzeju.

Uslijedila je i potraga za neophodnim sredstvima. Pronalaskom prvog donatora, priča Halilović, krenulo se u realizaciju u koju se uključilo još nekoliko ljudi.

„Znali smo da nemamo potrebno iskustvo, pa smo puno pitali“, kaže on i dodaje kako su imali pomoć drugih ljudi.

Kada se utvrdila metodologija, uslijedio je kontakt sa ljudima koji su slali svoja sjećanja za knjigu.

„Do tada još uvijek nismo imali nijedan predmet osim fotografija“, kaže Halilović.

Komunikacija je prerasla u susrete i počelo se sa prikupljanjem predmeta od ljudi sa kojima se povezao preko knjige. Radili su i na pronalasku prostora, a što u početku nije mnogo obećavalo, jer se nailazilo na negativne odgovore lokalnih vlasti – sarajevskih općina Centar i Stari Grad, priča Halilović.

Prva izložba u Sarajevu

Nakon što je prikupljen značajan broj pisama, dnevnika i drugih ličnih predmeta, početkom maja ove godine, u Historijskom muzeju BiH otvorena je prva izložba, što je po Halilovićevim riječima, bio prijelomni trenutak.

Izložba je trajala deset dana, a posjetilo ju je nešto više od četiri hiljade ljudi. Posjetioci su se tada fotografisali na natpisom „I ja želim Muzej ratnog djetinjtva“, a slike su podijeljene na društvenim mrežama.

„Mislim da je neki dominantni osjećaj bio osjećaj oslobađanja. Ne znam od čega, ne mogu reći da se sad neko tu izliječio od traume, nije... Teško mi je to definirati. Ljudi su recimo plakali, ali su govorili da nisu tužni... Kao da su shvatili da taj dio njih sada pripada muzeju “, kaže Halilović.

Poslije Sarajeva, uslijedile su izložbe u Visokom i Zenici. Aktivna potraga za stalnim prostorom trajala je oko pola godine, a prošle sedmice je Općina Stari Grad pod zakup dodijelila prostor od 230 kvadrata.

Govoreći o finansiranju, Halilović navodi da prikupljena sredstva većinom potječu iz međunarodnih izvora. Domaći, kaže, trenutno čine tri posto.

„Mi sada želimo da stvorimo globalnu utjecajnu instituciju, koja će se baviti iskustvom odrastanja u ratu, ne samo u BiH, već i u drugim postkonfliktnim zonama u svijetu“, kaže Halilović, koji je punio četiri godine kada je rat počeo.

XS
SM
MD
LG