Muzej holokausta u Washingtonu obilježava 20 godina postojanja

Muzej holokausta u Washingtonu obilježio je početkom tjedna 20. godišnjicu svojeg postojanja, obilježio ga jednim od vjerojatno zadnjih velikih skupova preživjelih holokausta. Bivši američki predsjednik Bill Clinton tom je prilikom apelirao na muzej da se nanovo obaveže na čuvanje sjećanja na žrtve nacističkog genocida, kako bi ono ostalo živo i onda kad odu i zadnji od preživjelih holokausta.

Nekoć tretirani neljudski, preživjeli holokausta ovdje su bili heroji. To je mnogo značilo Tamari Wohl, koja je prvih pet godina svojeg života provela u koncentracijskom logoru. “Izuzetno sam ponosna na rad svih u muzeju. I vrlo zahvalna.”

Američki Muzej holokausta otvorili su, 1993. godine, tadašnji predsjednik Bill Clinton i autor i preživjeli holokausta Elie Wiesel. Obojica su u ponedjeljak prisustvovala proslavi 20. godišnjice muzeja. Wiesel se prisjeća kako je tada upozorio predsjednika... “Govorio sam vam tada o Jugoslaviji , iz koje sam se upravo bio vratio, o tome što trebamo činiti u ime sjećanja na sve nas.”

Wiesel i drugi Židovi, rekao je Clinton, progonjeni sjećanjem na šest milijuna ubijenih u holokaustu, zahtjevali su intervenciju za zaustavljanje masakra nad muslimanima u Bosni i na Kosovu.

Muzej holokausta razlikuje se, rekao je Clinton, od svih drugih spomenika u Washingtonu. “.... on je naša savjest i bit će ovdje, vječno, kao naša savjest.”

Muzej, dodao je on, mora gledati u budućnost, “... pobrinuti se da, dok izravna sjećanja blijede, zapisi, slike i priče nikada ne nestanu.”

Više od osam stotina preživjelih holokausta okupilo se ovdje zajedno sa 130 veterana Drugog svjetskog rata. Ali bliži se dan kad će muzej morati prenositi priču o njima i onome što su preživjeli.

Szoszana Schwarz jedna je od mnogih koji su došli i muzeju donirali obiteljske dokumente.

Susan Bachrach je kustos nove izložbe koja govori o suradnji i sukrivnji u holokaustu.

“Veliki broj ljudi misli da se radilo samo o Hitleru. Ali bilo je i mnogo pomagača u cijeloj Evropi.”

Mike Abramowitz vodi program muzeja za prevenciju genocida. Izložba, kaže on, također ističe ne-Židove koji su riskirali vlastite živote da bi spasili Židove.

“Važno je ono što čine pojedinci, mogu činiti dobro ili zlo, mogu biti promatrači, a mogu biti i spasitelji.”

Veteran Drugog svjetskog rata Alfred Henick razumije zašto mlade treba podsjećati.

“Sjećam se kad sam bio dijete, tridesetih godina, u osnovnoj školi, učili su nas o Prvom svjetskom ratu. Za mene je to tada bila prastara povijest. A Prvi je svjetski rat bio samo 15 godina prije toga.”

Zato je, kaže on, ovaj muzej potreban, kako holokaust nikada ne bi bio zaboravljen.