Skupljanje građe za novi muzej Smithsoniana, stvaranje zbirke Nacionalnog muzeja afro-američke povijesti

Washingtonski Smithsonian Institution, najveći u svijetu muzejski kompleks, uskoro dobija novi muzej – prvi nacionalni muzej posvećen isključivo afroameričkoj povijesti i kulturi. Zadnjih sedam godina intenzivno se radi na prikupljanju rukotvorina, dokumenata i drugih predmeta koji će ući u stalnu zbirku muzeja.

Nedaleko Washingtona, Smithsonian Institution čuva zbirku predmeta koja će prenositi priču o četiri stotine godina dugoj povijesti Amerikanaca afričkog porijekla. Lonnie Bunch, direktor novog Nacionalnog muzeja afroameričke povijesti (NMAAHC), kaže: “Počeli smo od nule i do sada prikupili oko 25.000 predmeta iz cijele zemlje.”

Prsluk kakav su, šezdesetih godina, nosili demonstranti za građanska prava, već je dio muzejske zbirke.

Bunch: “Krenuli smo od pretpostavke da ćemo najviše toga iz naše povijesti i kulture naći u domovima ljudi, u podrumima i na tavanima, i bili smo u pravu.”

Temelji muzeju udareni su početkom ove godine. Njegovo je otvaranje planirano za 2015. godinu. U međuvremenu, Michele Gates Moresi i drugi kustosi tragaju za dodatnim predmetima iz raznih perioda afroameričke povijesti.
“To je ono što je jedinstveno Smithsonianu,” kaže Michele Gates Moresi, “možemo te stvarne predmete izložiti i njima oživjeti povijest.”

Do sada, muzej je prikupio i gotovo 40 predmeta koji su pripadali Harriet Tubman. Sredinom 19. stoljeća, ona je pomogla stotinama robova da se domognu slobode na sjeveru Amerike putem njene mreže tajnih kanala zvane Undergradound Railroad, Podzemna željeznica.

Muzej je također dobio na dar šal koji je pripadao Harriet Tubman.
“Engleska kraljica Victoria pozvala je Harriet na proslavu jubileja,” objašnjava Michele Gates Moresi, “ali ona nije mogla doći. No, u znak priznanja za sve što je učinila, dobila je od kraljice taj šal.”

Ovi okovi čine strahote ropstva stvarnima. Bolna poglavlja iz povijesti moraju biti ispričana, kaže Lonnie Bunch.
“Nadamo se prenijeti priču koja će posjetitelja, s jedne strane, naljutiti zbog onoga što se dogodilo, ali, s druge, i nadahnuti ga sposobnošću Amerike da sebe napravi boljom, da nepravdu ispravi.”

Predsjednik Barack Obama rekao je na svečanosti polaganja temelja, 22. veljače 2012. godine: “Kad budući naraštaji budu čuli ove pjesme boli i napretka, borbe i žrtvovanja, želim da ih čuju i dožive kao središnji, važan dio naše zajedničke povijesti.”

Amerikanci afričkog porijekla na filmu i u glazbi bit će također dio stalne izložbe muzeja. Kustosica Dwan Reece prikupila je predmete koji su pripadali pokojnoj pjevačici i glumici Leni Horne, prvoj crnačkoj zvijezdi kojoj je uspjelo potpisati ugovor s jednim od vodećih holivudskih studija. Kćerka Lene Horne poklonila je muzeju majčine haljine. Umjetnost je, kaže Dwan Reece, bila jedan od načina za mnoge Amerikance afričkog porijekla da sebe izbave iz potlačenosti.

“Umjetnost, zabava, sport... bili su načini da se izvuku iz siromaštva i teških okolnosti i pronađu sebi put u svijet.”

Direktor Lonnie Bunch dodaje: “Afroamerička priča nije jedina, ali ima odjeka kod svih i omogućava svima, bez obzira na njihovu rasu, da shvate kako je afroameričko iskustvo ostavilo i na njih traga.”

“Pravo na protestiranje za pravdu, u tome je veličina Amerike,” riječi su Martina Luthera Kinga.

Uskoro, novi će muzej svojim posjetiteljima pružiti obilje prilika za otkrivanje novih bogatstava iz povijesti Amerikanaca afričkog porijekla.