Pitanja "Mogu li pacijenti za koje se smatra da su u minimalno svjesnom stanju biti svjesni cijelo vrijeme, pa čak i komunicirati pomoću nove tehnologije?", zvuče kao znanstvena fantastika. Prema izvješćima američkog Nacionalnog zdravstvenog instituta nesvjesna stanja najčeće su izazvana moždanim udarom, traumatskim povredama mozga i srčanim udarom. Rezultati nedavne studije bi mogli dati nadu za te pacijente.
Više od dva desetljeća otkako je preživio automobilsku nesreću za Roma Houbena se postavljala pogrešna dijagnoza, smatralo se da je u stanju vegetacije. Sada su otkrili kroz skeniranja mozga da je Houben svjestan i ima normalne funkcije. U početku se činilo da četrdesetšestogodišnji Belgijanac može komunicirati prstom pomoću sprave koja mu vodi prst po tipkovnici. Ali stručnjaci su poslije promijenili mišljenje. Doktori kažu da je Houben svjestan svoje egzistencije i okruženja, ali da nije tjelesno sposoban za komunikaciju.
Sada istraživanja predlažu da je moguće da pacijenti za koje se smatra da ne mogu komunicirati kao što je to Houben, poslije uz pomoć tehnologije mogu komunicirati izravno iz mozga.
54 pacijenta za koje se smatralo da ne mogu komunicirati su poslana na snimanje magnetnom rezonancom, gdje im je rečeno da zamisle različite scene: kako igraju nogomet ili hodaju svojim domom. U pet slučajeva od 54 zamišljanje tih scena je aktiviralo različite dijelove mozga.
Jedan pacijent je odgovorio točno na pet od šest da-ne pitanja, zamišljajući kako igra nogomet kada želi reći "Da" i zamišljajući se kako hoda po kući u slučaju negativnog odgovora.
Profesor Steven Laureys sa sveučilišta u Liegeu i Belgiji je jedan od istraživača. On je objasnio način na koji se istražuje o potencijalnoj mogućnosti pacijenta za komunikaciju:
"Kada postavimo pitanje, koncentriramo se na ovo područje, motorički korteks. Za komunikaciju je ključno da zamislite svoj najdraži sport kao potvrdan odgovor. Jasno se može vidjeti nakon 15 sekundi aktivnost u moždanoj opni, kao odgovor "Da"."
Laureys kaže da će biti izazova sa zdravstvenim osiguranjem kada se razvije tehnologija koja će omogućiti pacijentima komuniciranje. Postavit će se pitanje i da li će pacijenti moći sami birati vrstu njege i odlučivati sami o prekidu svoga života na aparatima.
"Ovime će nastati potpuno nova sfera gdje ćemo morati odlučiti što činiti s tom novom tehnologijom. Postavljat će se velika pitanja. Ovo otkriće će imati veliki medicinski, etnički i legalni utjecaj.", kaže profesor Laureys.
Drugi vodeći istraživač, Dr. Nicholas Schiff iz Medicinskog centra Presbyterian Cornell Weill u New Yorku kaže da će studija voditi ka točnijim dijagnozama, i detektiranju pacijenata koji mogu komunicirati.
"Da li će komunicirati pomoću komunikacijskih sprava koje će preoblikovati valove iz mozga, ili će moći sami inicirati komunikaciju- to sve trebamo čekati da se otkrije. Otkrili smo da pacijenti mogu komunicirati, i to čini veliku razliku za njih. Bit će mnogo pitanja s kojima ćemo se suočavati u zdravstvenom sustavu."
Schiff kaže da se ovo istraživanje ne odnosi na pacijente koji su u komi ili koji se održavaju na životu pomoću aparata, odnosno pacijenti sa odumrlim funkcijama mozga. Ali studija daje nadu pacijentima koji su budni ali ne pokazuju nikakvu aktivnost, da jednoga dana komuniciraju pomoću svojih misli.
