Dokumentarni film "Countdown to Zero," u doslovnom prevodu "Odbrojavanje do nule" Lucy Walker je podsjetnik da nuklearno oružje nije relikvija iz ere Hladnog rata. Tim filmom Walkerova upozorava da je svijet ranjiv, da je pun terorističkih organizacija, da postoje režimi koji ne poštuju međunarodno važeće obaveze i da je pitanje trenutka kada bi nuklearno oružje moglo doći u pogrešne ruke i izazvati haos.
Film počinje opisom početka nuklearne eksplozije. U najkraćem, za svega deset sekundi razvija se temperatura veća od vreline sunčeve površine, a vatrena lopta narasta preko kilometar i po u prečniku - kaže se u tom uvodnom dijelu.
I o drugim zastrašujućim efektima nuklearnih ekplozija govori se tokom filma. Koristeći znastvene podatke i zabilješke o momentima u kojima je nuklerna katastrofa, na sreću svijeta, izbjegnuta za malo, taj dokumentarac ne ostavlja ravnodušnim ni najhladnokrvnijeg gledatelja.
Lucy Walker terorizam smatra najvećom prijetnjom nuklearnim napadom, ali ističe da to nije i jedina opasnost:
“Čak i ako ne bi bilo rata ili terorizma, uvijek postoji mogućnost incidenta. Ako imamo širom svijeta oko 23 hiljade nuklearnih glava, kako vrijeme bude odmicalo, nije pitanje da li će, već kada će se incident desiti.”
Lucy Walker i Lawrence Bender, producent Oskarom nagrađenog dokumentarnog filma "Neprijatna istina" u filmu "Odbrojavanje do nule" predstavljaju mišljenja jedanaest bivših predsjednika država, nuklearnih naučnika, visokih oficira i drugih koji smatraju da se iz Rusije i susjednih zemalja teroristi najvjerojatnije i najlakše mogu domoći visoko obogaćenog uranijuma ili plutonijuma.
Valerie Plame-Wilson, bivša operativka CIA-e u tom filmu kaže:
“Različite terorističke grupe se fokusiraju na oružje za masovno uništavanje, posebno na nuklearno oružje. Mnoge zemlje imaju nuklearni materijal, vrlo često slabo štićen. Ako bih ja bila terorist koji namjerava napraviti nuklearnu bombu i razoriti veliki grad, ja bih materijal tražila u bivšim sovjetskim republikama.”
Lawrence Bender kaže da su današnji krijumačari nuklearnog materijala mnogo opasniji od stratega i diplomata iz vremena Hladnog rata, jer su spremni taj materijal prodati najboljem platiši. Kao primjer navodi:
“Našli smo i u filmu pokazujemo momka koji ne misli ni o čemu drugom, osim o tome da se domogne novca i kupi dobar američki automobil.”
Osim terorista kao prijetnje, u filmu se predočava i da su nuklearni incidenti zbog progrešnih procjena mogući. Jedan od takvih slučajeva desio se 1995. godine kada su Rusi mislili da su Sjedinjene Države lansirale nuklernu bojevu glavu. Desilo se da su Rusi previdjeli zvanično američko upozorenje o lansiranju rakete sa teritorije Norveške o istraživanju polarne svjetlosti. Ruski vojni vrh smatrao je da je u pitanju nuklearni napad, ali je, kako se u filmu navodi, tadašnji predsjednik Rusije Boris Yeltsin odbio povjerovati u takvu mogućnost.
“Neko u filmu kaže ... Yeltsin nije bio pijan u tim trenucima i to je razlog što smo danas živi. Da je otvorio nulearni protokol možda bi postupio po onome što nalaže i pritisnuo dugme. To bi trebalo da uradi po protokolu” - kaže Lucy Walker.
Nastojanja pojedinih zemalja i režima da povećaju diplomatski i politički uticaj jedan je od motiva koji podstiče trgovinu nuklearnim materijalima.
“Iran i Sjeverna Koreja su voljni prodavati nuklearnu tehnologiju” - kaže u filmu bivši britanski premijer Tony Blair. Ako se to zaista i desi, svijet će, po Blairovoj ocjeni, biti mnogo nestabilniji i ugroženiji.
Lawrence Bender ističe da je poruka dokumentarca "Odbrojavanje do nule" jasna - uništimo svo nuklearno oružje u svijetu:
“Kako to postići? Sjedinjene Države i Rusija imaju 95 posto zaliha nuklearnog oružja i one moraju predvoditi.”
U filmu je korišteno i upozorenje Johna Kennedyja iz 1961. godine u kojem kaže da "nuklerni Damoklov mač" visi nad našim glavama. I to upozorenje je jedna od brojnih opomena gledateljima da se pokrenu i poduzmu nešto.
Premda neko može tvrditi da dobro odmjeren i realiziran dokumentarac "Odbrojavanje do nule" sadrži određene političke konotacije, njegova temeljna poruka da je nuklerna eksplozija, ili možda čak i rat, realna opasnost nikako ne može biti ignorirana.
