- Želim danas reći američkom narodu, a i zemljama u svijetu, da su svi u pokretu sada i ne može nas više zaustaviti nikakav val rasizma,
govorio je Martin Luther King, vodja za gradjanska prava koji je još od 1955. godine, kad je organizirao bojkot autobusa u Montgomery-u, u saveznoj državi Alabama, tražeći desegregaciju u javnom prijevozu:
- Mi, crnački gradjani Montgomery-a, mirno prosvjedujemo protiv nepravdi koje nam na autobusima nanose već cijeli niz godina.
Do kolovoza 1963. godine, Kingovi zahtjevi za jednakim pravima prerasli su u nacionalni pokret. Tog mjeseca, više od 250.000 ljudi sudjelovalo je u maršu na Washington. Predvodjen Kingom, marš je za cilj imao izvršiti pritisak na zakonodavce da donesu zakon o gradjanskim pravima kojim bi okoncana bila rasna diskriminacija. Bivši aktivist za gradjanska prava, Roger Wilkins, bio je jedan od sudionika marša koji su se okupili ispred spomenika Abrahamu Lincolnu.
- Bio je to prekrasan, topao ljetni dan, ljudi su osjećali neku novu snagu. Prevladavao je osjećaj ujedinjenja zemlje. Zaista smo osjećali, ja po prvi put u svojem životu, svu težinu američke savjesti.
Dr. King je govorio i tog dana:
- Sanjam da će jednog dana moje četvoro male djece živjeti u zemlji u kojoj ih neće cijeniti po boji kože nego po sadržaju i snazi njihova karaktera.
Upravo su ti nenasilni protesti i govori pomogli pokretu za gradjanska prava da se održi i nastavi i da pitanje o jednakosti drži u žaristu pažnje cijele Amerike. King je dobio Nobelovu nagradu za mir, 1964. godine. Te iste godine, predsjednik Lyndon Johnson potpisao je zakon o gradjanskim pravima, a iduće godine i zakon o pravu glasovanja. Tim je mjerama ukinuta bila rasna segregacija na javnim mjestima i diskriminacijska praksa koja je crncima branila pravo glasa.
- Negdje sam pročitao da veličina Amerike leži upravo u pravu da prosvjeduje za pravo.
Kingova zadnja kampanja bila je ona u Memphisu, u saveznoj državi Tenneessee, u ožujku i travnju 1968. godine. Poveo je marš u znak podrške gradskim čistačima koji su bili u štrajku. Ali miran se prosvjed pretvorio u nasilan kad je skupina mladih i militantnih započela s pljačkom trgovina. King je bio duboko ojadjen i zakleo se da ce se vratiti u Memphis i organizirati novi, mirni marš. Četvrtog travnja 1968., Martin Luther King je bio ubijen, na balkonu motela Lorraine, u Memphisu.
- Vidio sam obećanu zemlju. Možda neću do nje stići s vama, ali želim da večeras znate da ćemo mi svi, kao narod, doći do te obećane zemlje.
Četrdeset godina kasnije, Amerika Kingov život slavi s mnogim njegovim snovima ostvarenima, uključujući izbor Baracka Obame za prvog predsjednika Sjedinjenih Država afričkog porijekla.
