Linkovi

SAD: Strategijom nenasilja do punih građanskih prava

  • Chris Simkins, VOA

Predsjednik SAD Lyndon Johnson, u prisustvu Martina Luthera Kinga, potpisuje zakon o pravu glasa 6. avgusta 1965.

Predsjednik SAD Lyndon Johnson, u prisustvu Martina Luthera Kinga, potpisuje zakon o pravu glasa 6. avgusta 1965.

Pokret za građanska prava američkih crnaca, ističu povjesničari, bio je pokret kojim su SAD ušle u razdoblje punih građanskih prava i sloboda za sve.

Uspjeh Pokreta za građanska prava američkih crnaca i njihove borbe za rasnu jednakost u Sjedinjenim Državama predstavlja priznanje milionima Amerikanaca afričkog porijekla koji su se borili protiv rasne diskriminacije 60-tih godina prošlog stoljeća. Izuzetno bitan faktor tog uspjeha bila je i strategija nenasilnog, mirnog protestovanja.

Lider Pokreta, kasnije i dobitnik Nobelove nagrade za mir, svećenik Martin Luter King tu je strategiju zagovarao kao alternativu oružanom ustanku.
Pokret koji je Martin Luther King uspješno vodio bio je inspirisan filozofijom indijskog lidera Mahatme Gandija. Širom američkog juga, gdje su rasne predrasude bile najčvršće i najdublje ukorijenjene King je posebno snažno ukazivao na nužnost njihovog nenasiljnog mijenjanja.

I predvođeni Kingom milioni američkih crnaca su izlazili na ulice, mirno prosvjedovali i organizirali akcije građanske neposlušnosti i ekonomskog bojkota. Prolivena krv, a bilo je i toga, je minimalna u poređenju sa onim što je moglo da se desi da Martin Luther King nije bio u stanju da navede ljude da prihvate filozofiju nenasilja.

Nenasilni prosvjedi bili su test za mnoge gradove. Birmingham u Alabami bio je jedan od tih gradova. Villiam Bell, aktuelni gradonačelnik, se prisjeća:

„Bilo je mrtvih, bombi postavljenih u kuće, crkve…Mnogi su mislili da će zlo nadvladati, ali nije.“

Marš za pravo glasa u Selmi, takođe gradu u Alabami, 1965.godine u povijest je ušao kao „krvava nedelja.“ Kongresmen John Lewis je predvodio taj marš:

„Krenuli su na nas, tukli pendrecima, gazili konjima, zasipali suzavcem. Udaren sam pendrekom u glavu, dobipotres mozga… Mislio da neću preživjeti.“

Andrew Young, jedan od najbližih saradnika Martina Luthera Kinga, ističe:

„Da smo mi, crnci, počeli gerilski rat i pribjegli terorizmu ne bi ostvarili ciljeve Pokreta. Ali, ni Amerika, takva kakva je bila, ne bi mogla opstati“

Snimci na kojima se vidi kako policija u Birninghamu koristi pse i vatrogasne šmrkove protiv srednjškolaca-prosvjednika obišli su svijet.

Advokat Richard Cohen podsjeća:

„Oni koji su vršili represiju, posegli su i za nasiljem. A ne oni koji su bili tlačeni. I to je bila nevjerovatno moćna poruka i podsticaj pokretu američkih crnaca.“

Krajem avgusta 1963. godine na stotine hiljada i crnaca i bijelaca koji su podržavali Pokret za građanska prava okupilo se u maršu na Washington. Marš je protekao mirno i bez hapšenja.

Nekoliko tjedana kasnije, u Birminghamu je eksplodirala bomba u jednoj baptističkoj crkvi u vrijeme nedjeljnog časa vjeronauke. Poginule su 4 vrlo mlade djevojke, a 23 osobe ranjene. Bio je to težak udarac Pokretu za građanska prava i za Martina Luthera Kinga osobno.

Shirley Gavin Floyd, prijateljica jedne od žrtava, se prisjeća:

„Plašila sam se da pogledam u bijelca, da idem gdje ih je bilo, jer sam strahovala da bi i ja mogla biti žrtva ubistva motiviranom rasnom mržnjom.“

Bilo je mnogo crnaca željnih osvete. Među njima i, sada kongresmen, Bobby Rush, prije pedesatak godina član ekstremističke grupe „Crni panteri:“

„Mislio sam tada da je doktor King bio suviše blag. Nisam razumijevao snagu nenasilja. Nisam se držao njegove filozofije, bio sam protiv toga da pružamo i drugi obraz.“

Za Pokret za građanska prava neki kažu da je to bio drugi građanski rat u Americi.

Ben Jealous, predsjednik Nacionalnog udruženja za unapređenje prava crnaca, najstarije crnačke organizacije za građanska prava, kaže da je nenasilna kampanja osvojila srce i dušu Amerikanaca i dodaje:

„Taj pokret dostigao je vrhunac 1964. i 1965. godine kada su usvojeni ključni zakoni o za sve jednakim građanskim pravima.“

Unatoč nekim manjim neuspjesima, Pokret za građanska prava američkih crnaca, ističu povjesničari, bio je pokret kojim su Sjedinjene Države ušle u razdoblje punih građanskih prava i sloboda za sve njene stanovnike.
XS
SM
MD
LG