Linkovi

Mladi Navajo Indijanci napuštaju rezervat u potrazi za poslom

  • Daniel Kraker

Srednja škola u mjestu Ganado godišnje gubi stotinjak učenika

Srednja škola u mjestu Ganado godišnje gubi stotinjak učenika

Broj Indijanaca raste, ali broj stanovnika rezervata pada zbog nedostatka poslova. Čitave obitelji odlaze u gradove, jer u voljenom rezervatu nema ni industrije niti biznisa

Prema proslogodisnjem popisu, broj manjinskog stanovnistva u Americi u stalnom je porastu. To se odnosi i na indijansko stanovnistvo na podrucju Jugozapada iako je najveci indijanski rezervat – Navajo Nation – zabiljezio zapravo pad svojih stanovnika od tri posto. Da bi saznao sto je razlog tomu, Daniel Kraker je posjetio Ganado, malo mjesto usred 67.000 cetvornih kilometara velikog Navajo rezervata, u Arizoni.

Hodnici srednje skole u Ganadu odjekuju zamorom za vrijeme odmora. Ali nisu ni slucajno onako puni kakvi su bili prije samo tri godine.

"Ova je skola, sredinom proslog desetljeca, imala oko 850 ucenika....u medjuvremenu, taj je broj pao na oko 575, 580 ucenika," kaže direktor Tom Rowland, dodajući da skola godisnje gubi oko stotinu djaka.

"Obitelji jednostavno ovdje ne mogu naci posla," kaze Evelyn Begay, koja u ovom skolskom okrugu radi vec 28 godina: "U potrazi za poslom, ljudi odlaze u gradska podrucja, s njima i cijele obitelji."

I samoj Evelyn to je dobro poznato. Njeno petero djece zavrsilo je srednju skolu u Ganadu, svi su otisli dalje, studirati na Drzavnom sveucilistu Arizone, a nakon diplomiranja, svi su ostali zivjeti na sirem podrucju Phoenixa.

"Pedeset godina vec slusamo isto od politicara – da ce omoguciti otvaranje poslova i radnih mjesta, ali nismo do sada vidjeli nikakav znacajan pomak, nikakvo znacajno poboljsanje situacije za nase mlade i sve dok tako nastavi, mi cemo gubiti obitelji, djecu... ljudi jednostavno, trbuhom za kruhom, sele dalje odavde," kaže Begay.

Snazan vjetar nosi lopte suhog korova preko prazne ceste kroz Ganado. U njemu, nema gotovo nicega, u smislu neke industrije, nekog biznisa. Bolnica i skola najveci su poslodavci. Zato nastavnici poput Nathana Bradyja djeci i savjetuje da odu s rezervata kad zavrse srednju skolu: "Svatko od nas ih ohrabruje 'idite, idite, dobijte obrazovanje, da bi mogli sebi naci posao.'”

A onda kad to obrazovanje steknu, kaze Brady, pogledaju ovamo, a ovdje nicega nema, nemaju na cemu dalje graditi, nema posla i zato ostaju izvan rezervata.

I Brady je posao istim stopama – zavrsio srednju skolu prije 20 godina, prijavio se u ratnu mornaricu i sluzio, ali nedavno se vratio na rezervat, odbio ponudu na duznost u jednoj bazi na Havajima, time i pravo na punu mirovinu. "Radije zivim ovdje, gdje nocu vidim zvijezde na nebu i gdje cujem cvrkut ptica. Znao sam da se zelim vratiti," kaže Brady.

Mnogi Navajo Indijanci osjecaju isto. Rezervat je, istina, izoliran, pust, gospodarstvo stagnira, ali.. kuca je kuca.

"Mislim da puno djece ima zelju vratiti se na rezervat, ali ako to ucine, znaju i da ce sjediti kod kuce, bez posla," kaže Marden Kinlichee, koja je upravo zavrsila srednju skolu u Ganadu i u kolovozu odlazi na daljnje skolovanje, na Drzavno sveuciliste New Mexico, u Gallupu. Zeli biti medicinska sestra. No, za razliku od mnogih njenih vrsnjaka, ona je vec skovala cvrsti plan za povratak na rezervat. Stoga je i odlucila da ce biti medicinska sestra jer za tu profesiju uvijek ima posla blize kuci.

"Tako su me odgojili...da se vratim, da pomazem svojima i drugima, a tu, gdje ja zivim, pomoc je itekako potrebna," kaže Marden Kinlichee.

Stanovnistvo Navajo rezervata sve je starije. Dvije trecine njegovog stanovnistva cine sada oni iznad 18 godina, povecanje od sedam posto u zadnjih deset godina. Ali zitelji Ganada nisu pretjerano zabrinuti zbog onoga sto zovemo “odljevom mozgova.” Cvrsto su uvjereni da ce zemlja, kultura i jezik dovesti mlade natrag na rezervat, kad oni za to budu spremni.

XS
SM
MD
LG