Linkovi

Ukidanje obaveznih minimalnih kazni za nenasilna djela


Populacija američkih zatvora, ukupno i na federalnom nivou

Populacija američkih zatvora, ukupno i na federalnom nivou

Nedavno saopštenje američkog ministra pravosudja Erica Holdera da njegovo ministarstvo više neće izricati unaprijed propisane minimalne kazne za odredjena nenasilna krivična djela predstavlja preokret u američkoj zakonskoj i kaznenoj praksi.

Federalni tužioci ovu praksu obavezne minimalne kazne nazivaju najboljim oružjem u ratu protiv ilegalnih droga. Takve kazne podrazumijevaju minimalne zatvorske presude od nekoliko godina, ali ne ograničavaju maksimalne kazne, i zavise od količine i vrste droge.

Kritičari takve dosadašnje prakse tvrde da je to dovelo do eksplozije zatvorske populacije u Sjedinjenim Državama.

U aprilu 1998., blizanci Lawrence i Lamont Garrison bili su pred diplomiranjem na univerzitetu Howard, ovdje u Washingtonu. Obojica su već radila u američkom Ministarstvu pravosudja i planirali da magistriraju pravne nauke.A onda - šok u njihovom životu.

Čovjek koji je, godinu ranije, popravljao njihov automobil, optužen je za rasturanje kokaina i heroina. On je agentima rekao da su i Garrisonovi bili upetljani u plan za rasturanje droge.

Ispitivali su me i pokazali mi sliku Tita Abeaa. "Jesi li ikad vidio ovog čovjeka?" A ja sam odgovorio: "Da, on je popravljao moj auto.", kaže Lawrence Garrison.

Garrisonovi su se našli na tamnoj strani federealnog zakona - koji je predvidjao unaprijed propisanu minimalnu kaznu za krivična djela u vezi sa drogama. Svrha mandatorne kazne bila je da se olakša kažnjavanje trgovaca i rasturača droga.

Vlasnik automehaničarske radione je bio suočen sa mandatornom kaznom od 10 godina zatvora. Jedini način da to smanji bio je da optuži i nekog drugog. On je optužio braću Garrison.

Kritičari ove unaprijed propisane kazne kažu da je to uobičajena praksa u slučajevima sa drogom. Suoptuženi ljudi, često, nemaju nikakve veze sa drogama. Julie Stewart je predsjednica udruženja Porodice protiv obavezne minimalne kazne.Ona govori:

Nekad bi odali svoje saučesnike. Nekad, medjutim, samo biizmišljali imena i rekli da je taj i taj uradio to i to i da ih je jednom vidio u tome.

Lamont Garrison se sjeća da mu je bilo ponudjeno smanjenje kazne.

Rekli su, Garrison, ovo ti je prilika da pomogneš sam sebi, da si dobro pomogneš. Kako to mislite, pitao sam? Ti znaš o čemu se ovdje radi, i ako hoćeš da si pomgneš, reci šta ste još radili i s kim., kaže Lamont Garrison.

Oni su to zvali najboljim oružjem u isljedničkom arsenalu. Jer, imali su malj nad glavom osumnjičenog i tražili još informacija ili će optuženi dobiti 5 ili 10 godina zatvora., kaže aktivistkinja protiv kazne Julie Stewart.

Ali, Pravosudna konferencija Amerike takodje je protiv obavezne minimalne kazne jer su time sudiji vezane ruke.

Braća Garrison nikad nisu bili sudjeni za posjedovanje droge, samo za navodnu urotu, iako su tvrdili da ne znaju ništa o predmetnim drogama. Oni kažu da nisu htjeli da lažu i nekome trećem unište život.

Federalna porota u Virginiji, osudila je Garrisonove na zatvor, samo na osnovu svjedočenja vlasnika automehaničarske radionice i njegovog brata. Tužioci protiv njih nisu iznijeli nikakav drugi dokaz.

Lawrence je odslužio 12, a njegov brat gotovo 14 godina zatvora. Vlasnik autogaraže koji je optužio njih, odslužio je samo 18 mjeseci. Braća više nemaju nikakvog interesa za pravo i pravosudje. Kažu da je sistem korumpiran, a veliku ulogu u tome upravo imaju obavezne minimalne kazne.
XS
SM
MD
LG