Linkovi

Birmingham - politička ostavština Martina Luthera Kinga


Birmingham - politička ostavština Martina Luthera Kinga
Birmingham - politička ostavština Martina Luthera Kinga

Birmingham u Alabami nazivali su gradom u kojem su bijelci i crnci bili najoštrije podijeljeni sustavom rasne segregacije. Martin Luther King stigao je u Birmingham 1963., s ciljem da se takva praksa prekine

U Washingtonu će, na Nacionalnom Mallu, biti otkriven spomenik Martinu Lutheru Kingu, borcu za građanska prava američkih crnaca. Ovaj baptistički svećenik bio je čelna osoba u borbi za jednakost Amerikanaca afričkog podrijetla, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Martin Luther King ubijen je u atentatu 1968. U Birminghamu u Alabami Martin Luther King i njegova filozofija nenasilja doživjeli ne samo nacionalnu već i svjetsku potvrdu.

Birmingham u Alabami nazivali su gradom u kojem su bijelci i crnci bili najoštrije podijeljeni sustavom rasne segregacije. Martin Luther King stigao je u Birmingham 1963., s ciljem da se takva praksa prekine: "Došao sam kako bih ukazao na tu očitu nepravdu. I da tražim od savezne vlasti da ne investira niti centa u ovom gradu, ako on ne okonča rasnu segregaciju".

Policija je, odmah nakon što su nenasilni prosvjedi počeli, uhitila stotine građana, među njima i Martina Luthera Kinga. Prvenstveni razlog za prosvjed bili su lokalni zakoni koji su u Birminghamu kao i dobroj dijelu američkog Juga održavali rasnu podjelu na javnim mjestima, od škola pa do restorana. Povjesničar Robert Corley kaže da je 1963. Martin Luther King još uvijek tražio najbolju strategiju za okončanje rasne segregacije na Jugu: "U Birminghamu se stvari nisu mijenjale. Doktor King je došao u ovaj grad jer je bio uvjeren da će, ako ovdje bude uspješan, biti uspješan i u drugim gradovima.

Glavni protivnik Martina Luthera Kinga u Birminghamu je bio šef lokalne policije Eugene 'Bull' Connor, kojeg su tada podržavali gotovo svi bijelci tog grada. Crnački aktivisti nisu imali dovoljno volontera tako da su na prosvjede izveli djecu iz crnačkih škola. Janice Kelsey imala je 16 godina – i bila je nakratko u zatvoru zbog demonstriranja za građanska prava: "Čvrsto sam odlučila da moram sudjelovati. I, ako treba, ići u zatvor. Željela sam biti slobodna".

Drugog dana prosvjeda, došlo je do nasilja. Policija je koristila vatrogasne šmrkove a na prosvjednike je poslala i pse. Svećenik Calvin Woods sjeća se kako je to bilo: "Neki su ljudi imali rane od psećih ugriza. Bilo je mrtvih. Okupljeni bijelci su pljuvali na nas, udarali nas. Dosta je ljudi izgubilo posao, završilo u zatvoru. Međutim, sve to nama i nije bilo tako teško, jer smo znali da se borimo za važnu stvar".

Televizija je prikazala snimke policijskih pasa koji napadaju mirne prosvjednika i te su snimke obišle svijet. U Americi je podrška pokretu za građanska prava postala još jača – kaže povjesničar Robert Corley: "Upravo slike tih učenika, koje tuče policija, i koji odlaze u zatvor – to je imalo odlučujući utjecaj. Vlasti u Birminghamu, bijelci, morali su na kraju sjesti za stol s Martinom Lutherom Kingom".

U skladu sa sporazumom, rasistički lokalni zakoni bili su ukinuti u roku od nekoliko mjeseci. Calvin Woods kaže da uspjeh ne bi bio tako brz i odlučan da na čelu kampanje za građanska prava nije bio Martin Luther King.

XS
SM
MD
LG