Ured predsjednika Klausa Iohanisa navodi u saopćenju da je Vijeće sigurnosti Rumunije podržalo Rutteovu kandidaturu. Takođe se navodi da je Johanis obavijestio NATO krajem prošle nedelje da namjerava da se povuče.
Njegovo povlačenje uklanja posljednju stvarnu prepreku s kojom se Rutte suočava. To bi trebalo omogućiti NATO-u da pokaže jedinstvo i demonstrira solidarnost sa ratom razorenom Ukrajinom kada se američki predsjednik Joe Biden i njegove kolege sastanu u Washingtonu od 9. do 11. jula kako bi obilježili 75. rođendan NATO-a.
Rutteovo imenovanje moglo bi biti potvrđeno sastankom ambasadora NATO-a u narednim danima, ili od strane lidera kada se sastanu u Washingtonu. Zvanično bi počeo sa radom 1. oktobra.
Generalni sekretari NATO-a odgovorni su za predsjedavanje sastancima i vođenje ponekad delikatnih konsultacija između 32 zemlje članice kako bi se osiguralo da organizacija koja djeluje na osnovu konsenzusa može nastaviti funkcionisati.
Mađarska je u utorak ukinula veto na Rutteovu kandidaturu nakon što je dugogodišnji holandski premijer dao pismene garancije da neće prisiljavati Budimpeštu da učestvuje u novim planovima vojnog saveza za pružanje podrške Ukrajini ako bude imenovan.
NATO sve svoje odluke donosi konsenzusom, dajući bilo kojoj od 32 zemlje članice efektivni veto, uključujući i to da li treba da učestvuju u bilo kom zajedničkom naporu ili operaciji.
Turska je također izrazila protivljenje Rutteovoj kandidaturi, ali je u aprilu povukla svoje prigovore.
Rutte je mjesecima bio preferirani kandidat većine NATO saveznika, uključujući velike članice poput Sjedinjenih Država i Njemačke.
Na funkciji deceniju, odlazeći generalni sekretar Jens Stoltenberg bio je čvrsta ruka na čelu NATO-a i pokazalo se da ga je teško zamijeniti.
Biden i čelnici NATO-a trebali su imenovati nasljednika kada su se sastali u Litvaniji u julu 2023., ali nije bilo konsenzusa oko zamjene.
U Bijeloj kući u ponedjeljak, Biden se našalio da bi volio da bivši norveški premijer ostane duže, iako je Stoltenberg jasno stavio do znanja da će ovaj put napustiti funkciju nakon nekoliko produženja mandata.
„Mislim iskreno, bili ste sjajni. Samo bih volio da produžite svoj mandat za još 10 godina”, rekao je Biden.
Johanis je pri kraju svog drugog petogodišnjeg mandata na mjestu predsjednika Rumunije i najavio je svoju namjeru da se kandiduje u martu.
Rumunija, članica NATO-a od 2004., graniči se s Ukrajinom i igrala je sve istaknutiju ulogu u alijansi tokom cijele ruske invazije, uključujući domaćinstvo sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u novembru 2022. godine.
