Linkovi

SAD: Mapa iz 1507. „rodni list“ Amerike


Detalj mape iz 1507. godine na kojoj je po prvi put upisan naziv America.

Detalj mape iz 1507. godine na kojoj je po prvi put upisan naziv America.

Historičarima nije jasno zašto je njemački kartograf Martin Waldseemuller izabrao ime Amerika. Mnogi vjeruju da je to bilo u čast moreplovca, istraživača Ameriga Vespuccia.

Ove godine, na današnji dan, 4. juli, Sjedinjene Američke Države slave 240 godina neovisnosti. Amerika, kao naziv, kao ime, novog svijeta koji je otrkrio Christopher Columbus, starije je nekoliko vijekova. Po prvi put je, naime, upisano u jedno mapu novootkrivenog kontinenta na početku 15. stoljeća. Ta mapa dugo je bila zaboravljena u gomili drugih dokuneta. Sticajem okolnosti Biblioteka Kongresa Sjedinjenih Država otkupila je mapu i to je dokument koji sada privlači milione znatiželjnika.

Ta mapa, mapa njemačkog kartografa Martina Waldseemullera izložena je u paviljonu kongresne biblioteke posvećenom američkom pretkolonijalnom dobu. U boksu sa dvostrukim staklom, ispunjenim argonom, zaštićena je od svjetlosnih bljeskova i promjena temperature zraka. Za one koji žele izbliza pogledati mapu, napravljena i izložena kopija u originalnoj veličini.

John Hessler, kustos kongresne biblioteke, kaže:

"To je jedna od najvažnjih mapa u povijesti kartografije. Biblioteka Kongresa Sjedinjenih Ključni razlog - to je prva mapa sa imenom Amerika. Upravo zbog toga mapu nazivamo i rodnim listom Amerike kao kontinenta otkrivenog 15 godina ranije."

Historičarima nije jasno zašto je njemački kartograf izabrao ime Amerika. Mnogi vjeruju da je to bilo u čast moreplovca, istraživača Ameriga Vespuccia, mada je novi kontinent oktrio Christopher Columbus. Jedno od mogućih objašnjenja, kako kaže kustos Hessler, moglo bi biti:

"Volim to reći na ovaj način: Columbus je otkrio Ameriku, Vespucci je novi kontinet„prodao“ svijetu. Vespucci se mnogo više „reklamirao."

Amerigo Vespucci je dva puta, nekoliko godina poslije Columbusa, doplovio do svjevernih obala današnjeg Brazila, i za razliku od Columbusa koji je vjerovao da je otkrio novi pomorski put do Indije, shvatio da je riječ o potpuno novom, do tada nepoznatom kontinentu. Vespucci je, takođe za razliku od Columbusa, vrlo aktivno promovirao svoja otkrića.

U vrijeme, podsjetimo bilo je to 1507. godina kada je Martin Waldseemuller radio na mapi novog kontineta, na obalama Amerike bilo je svega nekoliko malih naseobina Evropljana, a ogromna većina novog svijeta bila je potpuno nepoznata. Unatoč tome, mapa je, pokazalo se to kasnije, bila iznenađujuće vjeran kartografski prikaz istočne obale američkog kontinenta, ističe kustos Hessler i dodaje:

"To je misterija koja traje, misterija sa kojom se stručnjaci bore i danas. I ukoliko ne iskrsne neki novi dokument koji bi mogao unijeti više svjetla, ta misterija će ostati zauvijek.“

Tekst koji je u jednom dijelu mape upisao Waldseemuller svjedoči da je on o mapi mislio kao o sretnoj viziji koja će biti dorađivana, upotpunjavana i precizirana.

"Taj tekst je zaista zapanjujući. Osnovna poruka je da ako vam nisu poznata Columbusova i Vespuccijeva otkrića, ako tu mapu gledate prvi put, ako ste možda nesigurni u pogledu svih detalja sadržanih na mapi, to je ipak mapa od koje počinje pogleda na novu budućnost svijeta" – kaže kustos John Hessler.

Mapa je pronađena u jednom njemačkom zamku 1901. godine. Nakon više od stotinu godina i izdašnih privatnih donacija, sakupljen je novac potreban za otkup. U prisustvu njemačke kancelarke Angele Merkel 2007. godine u biblioteci američkog Kongresa mapa je predstavljena javnosti. Pravo povijensno blago, zaboravljeno stoljećima na prašnjavim policama njemačkog zamka, do sada su razgledali, i razgledaće, milioni posjetilaca iz svih dijelova Sjedinjenih Država i svijeta.

XS
SM
MD
LG