Zvaničnici NATO saveza kažu da završavaju kampanju bombardiranja u Libiji koja traje već gotovo sedam mjeseci, a čiji je cilj bio spriječiti snage odane Moameru Gadafiju da vrše napade na civile. Ta operacija ne samo da je omogućila libijskim pobunjenicima da preuzmu kontrolu nad zemljom, već je objelodanila i neke značajne vojne i političke izazove sa kojima se NATO savez suočava.
Avioni NATO saveza su izveli više od 26 hiljada zračnih misija nad Libijom, među njima i 9.600 bombaških napada. Saveznički brodovi su evakuirali civile i uspostavili blokadu vojne opreme koja je bila namijenjena pro Gadafijevim snagama. Operacija je imala izvjesne probleme, ali je to ipak bila učinkovita misija započeta bez puno vremena za pripremu. Najviši vojni zapovjednik NATO saveza, admiral američke mornarice James Stavridis je zadovoljan time.
Rekao bih da je prva lekcija koju smo naučili u Libiji da je NATO djelotvoran, da sa istinskom brzinom i strateškim efektom možemo podržati, u ovom slučaju, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, kaže gospodin Stavridis.
Ali on priznaje da je operacija u Libiji objelodanila i neke nedostatke.
Na vrhu liste je ciljanje, sposobnost da spojimo obavještajne podatke, nadgledanje, promatranje i da proizvedemo sveobuhvatnu i preciznu strategiju ciljanja koja ne uzrokuje kolateralnu štetu. Po tom pitanju smo odradili razuman posao, ali mislim da možemo još i bolje, kaže zapovjednik NATO saveza.
Libija je također objelodanila i neke političke nedostatke unutar NATO saveza. Iako je svih 28 zemalja članica odobrilo operaciju, samo je osam njih u njoj sudjelovalo. Za Nicka Witneya, bivšeg šefa agencije za odbranu EU, to je uznemiravajuće.
Saveznici zapravo nisu bili spremni sudjelovati u onome što je, barem u početnoj fazi, kao spašavanje Benghazija, zasigurno bila jedna od najjednostavnijih geostrateških, moralnih i političkih odluka koje su se morale donijeti o tome da li se pridružiti intervenciji ili ne, kaže gospodin Witney.
Njegov kolega pri Evropskom vijeću za vanjske odnose, bivši zvaničnik britanskog ministarstva odbrane, Daniel Korski, kaže da to postavlja osnovno pitanje o budućnosti NATO saveza.
Šta je NATO? Da li je to savez u kojem se svi zajednički borimo protiv zajedničkih prijetnji? Ili je to savez u kojem su manje mini koalicije unutar saveza sposobne raditi šta god žele, dok drugi gledaju, kaže Daniel Korski.
Ali iako admiral Stavridis želi da savez zatvori svoj jaz po pitanju sposobnosti članica, on nije zabrinut za njegovu političku ujedinjenost.
Ne smatram da je Libija predstavljala egzistencijalnu prijetnju za savez. Savez je tu poduzeo misiju i mislim da je to dobar primjer da je savez voljan poduzeti takve vrste misija. Smatram da NATO ima ulogu u svijetu, ulogu za dobrobit u svijetu, i mislim da ćemo nastaviti da to radimo, kaže admiral Stavridis.
On je optimističan čak i u trenucima kada evropska ekonomska kriza otežava financiranje troškova za odbranu kako bi se premostio jaz u sposobnostima članica saveza, dok su ljudi u mnogim zemljama nevoljni podržati strane vojne operacije nakon višegodišnjih sukoba u Iraku, Afganistanu, i najnovije, u Libiji.
