Senat Sjedinjenih Država ratificirao je američko-ruski sporazum o smanjenju nuklearnih arsenala, poznat kao 'Novi sporazum START'. O značaju ovog dokumenta s nekoliko američkih stručnjaka razgovarao je Andre de Nesnera.
Glasanje o ratifikaciji sporazuma START u Senatu predstavlja važnu pobjedu predsjednika Baracka Obame. Poboljšanje odnosa s Moskvom jedan je od vanjsko-političkih prioriteta njegove administracije. O tome govori Steven Pifer iz Instituta Brookings u Washingtonu: "Sukob u Gruziji u rujnu 2008. i razdoblje nakon njega – to je bio vjerojatno najgori trenutak američko-ruskih odnosa u posljednjih dvadesetak godina, od raspada Sovjetskog saveza. Međutim, odnosi su danas znatno bolji. Mislim da je rezultat toga i ovaj sporazum. Administracija predsjednika Obame poduzela je napor da se umire neki ruski strahovi. Mislim da je to pridonijelo pozitivnijim odnosima."
Steven Pifer kaže da je Moskvu najviše brinulo to što je – kako se njoj činilo – prethodna administracija u Washingtonu željela ograničiti ovaj sporazum na nuklearne bojeve glave, a ignorirati balističke projektile i bombardere. Administracija predsjednika Obame je međutim pristala ograničiti ne samo broj nuklearnih glava, već i oruđa koje ih mogu ponijeti – projektila i bombardera. To je i dovelo do potpisivanja sporazuma koji smanjuje nuklearne arsenale obje zemlje na 1550 strateških bojevih glava dugog dometa. Broj lansirnih rampi te teških bombardera koji mogu ponijeti ove projektile ograničava se na 700, u svakoj od država potpisnica.
Sporazum, koji je naslijedio sličan dokument iz 1991. godine, predviđa i snažan sustav provjere, kako bi se osiguralo da svaka od potpisnica poštuje svoje obveze. Bivši šef američke diplomacije Lawrence Eagleburger kaže da je to – najvažnije: "Više od bilo čega drugog, ovaj sporazum jamči mehanizam provjere - odnosno da li ga Rusi zaista poštuju. U posljednjih godinu dana, od kako je prestao važiti prethodni sporazum, mi nismo mogli provjeravati što se u Rusiji radi na ovom području."
Međutim, neki republikanski senatori smatraju da je sustav provjere ipak preslab. Uz to, kako kaže senator iz Nevade John Ensign, sporazum ograničava sposobnost Amerike da se obrani od raketnog napada: "Sjedinjene Države moraju biti u stanju da se brzo prilagode novim prijetnjama. U obrani moramo biti fleksibilniji, a ovaj nas sporazum u tome ograničava. On je rezultat niza naših ustupaka Moskvi, a za uzvrat nismo dobili mnogo."
Bijela kuća odbacuje ove kritike.
Daryl Kimball iz think-tanka Arms Control Association naglašava da sporazum nije važan samo za Washington i Moskvu: "Sporazum je vrlo važan za nacionalnu sigurnost. Zato su ga podržale i naše oružane snage, vanjsko-politički stručnjaci bez obzira na stranku, kao i svi bivši državni tajnici, te bivši predsjednik George Herbert Walker Bush."
Steven Pifer kaže da Washington već sada razmatra sljedeće korake u vezi s razoružanjem. Predsjednik Obama želio bi nastaviti dijalog s Rusijom – o smanjenju taktičkih nuklearnih arsenala, kao i o sudbini brojnih nuklearnih postrojenja u Europi u kojima je uskladišteno nuklearno naoružanje. To će – kaže Pifer – biti teško pitanje jer se o tome do sada nikad nije razgovaralo i teško će se definirati sustav provjere takvih objekata.
No, prije svega toga - novi START treba ratificirati i ruska Duma. Stručnjaci očekuju da će se to ubrzo dogoditi.