Linkovi

SAD: Aparthejd okončan, ali segregacija u školama i dalje postoji

  • Deborah Block

Prije tačno 60 godina, najviši sud u Sjedinjenim državama je jednoglasno donio odluku da je rasna segregacija u javnim školama neustavna.

Prije tačno 60 godina, 17 maja 1954, najviši sud u Sjedinjenim državama je izmijenio lice obrazovanja u ovoj zemlji. Tog dana je Vrhovni sud jednoglasno donio odluku da je rasna segregacija u javnim školama neustavna.

U vrijeme kada je odluka donesena, mnogi školski sistemi, osobito u južnim saveznim državama, imali su odvojene škole za učenike bijelce I crnce. Odlukom je preinačena prethodna odluka iz 1896 godine kojom su uspostavljene, kako se navodilo, odvojene ali jednake, javne škole za bijelce I crnce. Tada je Ustavni sud koji je odlukom dozvolio segregaciju škola narušio američki ustav. Odluka suda u slučaju nazvanom Brown protiv obrazovnog odbora, zapravo je obuhvatala 5 odvojenih sudskih slučajeva. Ali u centru svih njih se nalazila Linda Brown, Afro Amerikanka iz Kansasa, koja je bila primorana da pohađa crnačku školu na drugom, udaljenom kraju grada, iako je živjela neposredno u blizini škole za učenike bijelce. Anderson Francois je profesor prava na univerzitetu Howard u Washingtonu.

Brownova je u suštini okončala američki aparthejd, ako time označavamo proces kojim je vlada zvanično klasificirala ljude na osnovu rase, kaže profesor Francois, I dodaje da je odluka imala svoje nedostatke, jer nije postavila čvrst vremenski rok. Neke odvojene škole na jugu su iskoristile taj nedostatak I nisu se povinovale odluci sve do 60 tih godina prošlog vijeka.

Pa čak I danas, u mnogim školama u suštini postoji segregacija. U studiji Projekta za građanska prava iz 2012 pri univerzitetu u Kaliforniji se navodi da u mnogim školama postoji manja raznolikost nego u protekle četiri decenije, zbog društveno ekonomskih faktora, segregacije kada je u pitanju stanovanje I drugih faktora. To ne iznenađuje Jeanette Taylor, koja je u Washington došla sa aktivistima za obrazovanje, kako bi pozvali zvaničnike da prestanu davati više novca većinski bjelačkim školama nego onima sa velikim brojem manjinskih učenika.

To je sistem iz dva sloja u kojem se ne investira mnogo u djecu crnačke rase ili tamnije boje kože, I ovdje smo danas da im kažemo da prestanu primjenjivati lošu politiku, kaže Jeanette Taylor.

Jitu Brown, koji radi na poboljšanju školskih sistema, kaže da još uvijek postoji odvojenost po rasnim linijama.

U nekim srednjim školama nemate nikakve napredne časove, a one su u istom gradu u kojem djeca iz bogatijih porodica, obično bjelačkih, imaju nastavni program koji se može uporediti sa školama koje vas pripremaju za koledž, objašnjava Jitu Brown.

On kaže da nije od pomoći to što je Vrhovni sud nedavno podržao zabranu na davanje povlastica studentima iz manjinskih grupa kada je u pitanju upis na univerzitete, koja je donesena u saveznoj državi Michigan. Zvaničnici za obrazovanje kažu da je broj crnačkih studenata opao na univerzitetima u saveznim državama sa sličnom zabranom.
Edd.
XS
SM
MD
LG