Međunarodna organizacija za rad navodi da su više od 20 miliona ljudi u svijetu žrtve prinudnog rada, na farmama, u fabrikama, ili kao pomoć u kući. Mike O Sullivan izvještava da oni koji se bore protiv trgovine ljudima kažu da je to problem kako u zemaljama u razvoju, tako I u industrijaliziranim zemljama, među kojima su I Sjedinjene države.
Priče o modernom ropstvu su I dalje u vrhu svjetskih vijesti. Indijska policija je prošle godine oslobodila 60 žena I djevojčica koje su bile zatočene u javnim kućama u New Delhiju. Vlasti navode da je na milione indijske djece primorano na rad. U junu je policija oslobodila na stotine radnika koji su se držali na jednoj farmi paradajza u Meksiku. Oni nisu dobijali obećane plate. Prošlog mjeseca u Los Angelesu su vlasti postigle dogovor sa kompanijom Del Monte Fresh Produce, protiv koje je podignuta tužba vezana za diskriminaciju prema radnicima sa Tajlanda. Kompanija nije priznala krivicu, ali je pristala na reformu. Thiem Chayadit je među 150 radnika sa Tajlanda koji su bili uposleni na farmama na Havajima I koji će dobiti dio od pravnog sporazuma vrijednost 1.2 miliona dolara, kojeg je isposlovala američka komisija za jednakost kod zaposlenja. To je dobra vijest za Thiema koji je posudio više od 20 hiljada dolara kako bi platio krijumčarima da ga uvedu u Ameriku. On kaže da nije plaćen za svoj rad.
Bio sam jako frustriran, jer nisam znao gdje da nađem novac da platim dug na Tajlandu.
Regionalna odvjetnica pri komisiji Anna Park kaže da je pravna akcija dio širih napora Obamine administracije da se okonča prinudni rad. U ovom slučaju su iskorišteni zakoni protiv diskriminacije zbog zemlje porijekla.
Često čujete priče o tome kako ljudi bježe od svog zaposlenja. To ne možete čuti u normalnim slučajevima diskriminacije na radnom mjestu, kaže ona.
U jednoj kalifornijskoj crkvi, žrtva trgovine ljudima Ima Matul kaže da je tri godine trpila kao posluga u kući nakon što su je regrutirali u Indoneziji.
Ko ne želi doći u Sjedinjene države. Obećali su mi 150 dolara mjesečno I slobodan dan I rekli su mi da ne moram ništa platiti za avionsku kartu, vizu ili pasoš, priča Ima.
Ona kaže da je bila primorana raditi sedam dana sedmično, da je bila zlostavljana I da je nisu plaćali. Susjed joj je na kraju pomogao da pobjegne.
Još uvijek se sjećam kako je to bilo, I kako je bilo kada sam bježala, kaže Ima.
Ona sada radi za ne profitnu organizaciju, Koaliciju za ukidanje ropstva I trgovine ljudima, koja joj je pomogla da započne novi život, I koja pomaže I drugima natjeranim na prinudni rad.
Catherine Chen radi za organizciju Humanity United u Washingtonu, ne profitnu grupu koja je partner američkoj vladi u skretanju pažnje na problem, I koja pomaže žrtvama.
Jedna od najhitnijih stvari koje su potrebne preživjeima su pristup sigurnom smještaju, osnovnoj pravnoj pomoći, brizi o mentalnom zdravlju kao I zdravstvenoj njegi, kaže gospođa Chen.
Ona dodaje da trgovina ljudima ide kroz globanu mrežu I da agencije za provođenje zakona, vlade I socijalne agencije moraju surađivati kako bi se riješio taj problem.
Priče o modernom ropstvu su I dalje u vrhu svjetskih vijesti. Indijska policija je prošle godine oslobodila 60 žena I djevojčica koje su bile zatočene u javnim kućama u New Delhiju. Vlasti navode da je na milione indijske djece primorano na rad. U junu je policija oslobodila na stotine radnika koji su se držali na jednoj farmi paradajza u Meksiku. Oni nisu dobijali obećane plate. Prošlog mjeseca u Los Angelesu su vlasti postigle dogovor sa kompanijom Del Monte Fresh Produce, protiv koje je podignuta tužba vezana za diskriminaciju prema radnicima sa Tajlanda. Kompanija nije priznala krivicu, ali je pristala na reformu. Thiem Chayadit je među 150 radnika sa Tajlanda koji su bili uposleni na farmama na Havajima I koji će dobiti dio od pravnog sporazuma vrijednost 1.2 miliona dolara, kojeg je isposlovala američka komisija za jednakost kod zaposlenja. To je dobra vijest za Thiema koji je posudio više od 20 hiljada dolara kako bi platio krijumčarima da ga uvedu u Ameriku. On kaže da nije plaćen za svoj rad.
Bio sam jako frustriran, jer nisam znao gdje da nađem novac da platim dug na Tajlandu.
Regionalna odvjetnica pri komisiji Anna Park kaže da je pravna akcija dio širih napora Obamine administracije da se okonča prinudni rad. U ovom slučaju su iskorišteni zakoni protiv diskriminacije zbog zemlje porijekla.
Često čujete priče o tome kako ljudi bježe od svog zaposlenja. To ne možete čuti u normalnim slučajevima diskriminacije na radnom mjestu, kaže ona.
U jednoj kalifornijskoj crkvi, žrtva trgovine ljudima Ima Matul kaže da je tri godine trpila kao posluga u kući nakon što su je regrutirali u Indoneziji.
Ko ne želi doći u Sjedinjene države. Obećali su mi 150 dolara mjesečno I slobodan dan I rekli su mi da ne moram ništa platiti za avionsku kartu, vizu ili pasoš, priča Ima.
Ona kaže da je bila primorana raditi sedam dana sedmično, da je bila zlostavljana I da je nisu plaćali. Susjed joj je na kraju pomogao da pobjegne.
Još uvijek se sjećam kako je to bilo, I kako je bilo kada sam bježala, kaže Ima.
Ona sada radi za ne profitnu organizaciju, Koaliciju za ukidanje ropstva I trgovine ljudima, koja joj je pomogla da započne novi život, I koja pomaže I drugima natjeranim na prinudni rad.
Catherine Chen radi za organizciju Humanity United u Washingtonu, ne profitnu grupu koja je partner američkoj vladi u skretanju pažnje na problem, I koja pomaže žrtvama.
Jedna od najhitnijih stvari koje su potrebne preživjeima su pristup sigurnom smještaju, osnovnoj pravnoj pomoći, brizi o mentalnom zdravlju kao I zdravstvenoj njegi, kaže gospođa Chen.
Ona dodaje da trgovina ljudima ide kroz globanu mrežu I da agencije za provođenje zakona, vlade I socijalne agencije moraju surađivati kako bi se riješio taj problem.
