Linkovi

Kurt Volker: "Postoji dobar potencijal za pozitivnu suradnju agencija za provođenje zakona Bosne i Srbije, kao i otopljavanje odnosa između dva društva"

  • Amra Alirejsović

Kurt Volker, izvršni direktor instituta McCain za međunarodno liderstvo, i bivši američki ambasador u NATO savezu

Kurt Volker, izvršni direktor instituta McCain za međunarodno liderstvo, i bivši američki ambasador u NATO savezu

Reakciju na hapšenje u Srbiji za Glas Amerike dao je Kurt Volker izvršni direktor instituta McCain za međunarodno liderstvo, i bivši američki ambasador u NATO savezu. Sa ambasadorom Volkerom razgovarala Amra Alirejsović.

Mislim da je to fantastična vijest iz nekoliko perspektiva. Kao prvo, iz perspektive obitelji srebreničkih žrtava. Kod njih nikada nije postojalo osjećanje da su krug zatvorio, nije postojalo osjećanje da je masakr ikada bio priznat u Srbiji, niti da su ljudi koji su ga počinili držani odgovornim. To je važan korak ka zatvaranju tog kruga i držanju počinitelja odgovornim. Kao drugo, srbijanske vlasti su pokazale odgovornost za zločince koji su se nalazili na teritoriji te zemlje. To je samo po sebi jako važno. Obično je do sada Bosna bila ta koja je tražila naloge za hapšenja ili sudske progone, ili predaju osoba sudu za ratne zločine. Ali sada je ohrabrujuće vidjeti dogovor između Bosne i Srbije i Srbiju koja poduzima akciju u okviru provođenja zakona na vlastitoj teritoriji.

Ova suradnja se može nazvati uspješnom, jer je dovela do hapšenja, ali sada moramo vidjeti kako će se odvijati sudski proces. Vidjećemo da li se njima u Srbiji može usješno suditi i šta će biti kazna za zločin kojeg su počinili. Ljudi u Srbiji i Bosni će sada pratiti šta će se dešavati, ali postoji dobar potencijal za pozitivnu suradnju agencija za provođenje zakona, kao i otopljavanje odnosa između dva društva, smatra ambasador Volker.

Neki će možda akciju smatrati samo korakom kojeg je Srbija poduzela kako bi se približila EU. Ambasador Volker ne smatra da je to slučaj.

Ne, ne bih to gledao iz tog ugla. Srbija ima interes da se približi EU, i EU bi to pozdravila. I time se od Srbije zahtijeva da bude kao svaka druga normalna evropska država. Ali mislim da se ovdje radi o nečem drugom. Prošla je cijela generacija i sada imamo političare u Srbiji i Bosni koji pripadaju drugoj generaciji, koji su druge starosne dobi, u obje zemlje postoji politička zrelost, osobito u Srbiji. Druga su vremena, i možete poduzeti korak kao ovaj, a da u društvu neće biti segmenata koji će se protiviti ili koji će to negirati. To je samo odraz načina na kojeg se srbijansko društvo mijenja.

Čini se da se međutim društvo u BiH ne mijenja tako brzo, osobito na političkoj sceni.

Nažalost, koliko god da je bilo važno da zaustavi rat 1995, dejtonski okvir je od tada doveo do stagnacije koja sprječava učinkovitu vladu, kao i pomirenje među etničkim narodima. I dalje vidimo kontinuiranu dominanciju manjih nacionalističkih lidera unutar zajednica u Bosni i to je sramotno. Mislim da Bosna treba biti jedna država, a ne podjeljena. Kako bi se to desilo mora doći do nove ustavne konferencije, koja bi razmotrila na koji način oformiti ustav kojim bi se zaštitila prava pojedinaca, prava grupa, kao i slobodno vođenje državom. Ako bi se to moglo desiti, mislim da bi pokrenulo Bosnu naprijed. Ne koristim riječ Dejton 2, ali to bi bila ideja. Nažalost, čini se da nešto takvo u ovim trenucima nije realno. Ne mislim da su strane u Bosni na to spremne, a ne vjerujem ni da postoji politička volja u glavnim evropskim gradovima, u Briselu, niti Washingtonu da to poguraju. Možda za par godina, ali ne danas.

Na globalnoj svjetskoj sceni, Bosna se spominje kada se govori o prilivu stranih boraca i pomoći za ISIS.

To je veoma zabrinujavajuće. Kada govorimo o stranim borcima, oni dolaze iz svih dijelova Evrope, većinom muslimanskih zajednica, iz Britanije, Francuske, Njemačke, pa i Balkana, uključujući i Bosnu. Razgovarao sam sa prijateljima iz Makedonije, koji kažu da su vidjeli da borci odlaze i iz Makedonije. To je problem. Oni odlaze, žele da se bore, radikaliziraju se, vrate se kući, i u nekim slučajevima postoji rizik da će biti uključeni u teroristički napad kod kuće, kao što je bio napad na list Charlie Hebdo u Parizu. To je nešto od čega ni Bosna neće biti imuna i važno je da bosanske vlasti pokušaju zaustaviti ikakav odliv u Siriju i pridruživanje ISIS-u. Također je važno pratiti te ljude kada se vrate u zemlju. Ja bih također zagovarao da se uspostave i pravne mjere za sve koji su bili umiješani sa ISIS-om ili borbu za ISIS, što bi samo po sebi trebalo biti označeno kao zločin. Takve osobe bi trebale na neki način biti pritvorene, ili barem stavljene u kućni pritvor, kako bi se smanjio rizik za društvo. To je ozbiljno pitanje i sve se zemlje sa njim moraju pozabaviti. Mislim da se u Bosni i na Balkanu ozbiljno gleda na problem boraca koji se vraćaju, ali se možda nedovoljno agresivno radi na preventivnom zaustavljanju odtoka ljudi i novca, kaže za Glas Amerike ambasador Kurt Volker.

XS
SM
MD
LG