Linkovi

Kurdistan: Suživot... uz poštovanje razlika

  • Henry Ridgwell, VOA

Erbil: Zgrada parlamenta Kurdistana

Erbil: Zgrada parlamenta Kurdistana

Autonomni status Kurdistana i regionalna vlada koja svojim sastavom odražava vjersku i etničku strukturu tog dijela Iraka rezultirali napretkom u mnogim segmentima. Najbitniji od tih segmenata i ključ daljeg razvoja Kurdistana je vjerska tolerancija.

Decenijama su pripadnici manjinskih vjerskih i etničkih skupina u Iraku bili pod pritiskom, bili su proganjani, bila su im uskraćivanja mnogo prava, nerijetko nad njima vršeno je i nasilje. Zbog svega toga mnogi su bili prisiljeni i na izbjeglištvo. Da pripadnici manjnskih vjerskih i etničkih grupa mogu živjeti zajedno, da ne ugrožovaju jedni druge, a ni većinske zajednice, dobar primjer je Kurdistan, autonomni region na sjeveru Iraka. U najkraćem, tamošnji suživot je rezultat stabilnosti, sigurnosti i provođenja i poštivanja zakona kojima se štite prva pripadnika manjinskih grupa.

Tako je bilo i sa Yezidima.

Pripadnike te skupine, a ima ih oko pola miliona, njihovi susjedi muslimani i kršćani smatrali su "sljedbenicima đavola." Yezidi su jedno vrijeme nakon pada Saddama Husseina bili žrtve najgorih sektaških napada. Poslije formiranja vlade autonomnog regiona Kurdistan , u čijem je sastavu i ministar Yezid, i snaženja vlasti na tom prostoru Yezidi su našli svoj mir.

Jedan od njh, Lokman Suleiman, inače učitelj, kaže:

„Ranije nismo mogli, nismo mjeli, slobodno moliti. Sada možemo. Uz novu vlast dobro je i nama i drugima. Sunce u mnogim bojama sada sija iznad Kurdistana.“

Nakon pada iračkog diktatora i kršćani su, kao i Yezidi, bili česta meta napada šiitskih i sunitskih miliitanata.

Da više nije tako potvrđuje svećenik Aesha Dawoud, čelnik Asirske crkve:

„Naše crkve i svetišta sada poštuju ljudi drugih vjerskih skupina. U miru slavimo naše praznike, naši susjedi štite naše prostore za molitve.“

Na desetine hiljada kršćana živjelo je svojevremeno i u Bagdadu i u Basri, na jugu Iraka. Mnogi od njih su se, pod različitim oblicima pritiska, odlučili na izbjeglištvo ili preseljenje na područje Kurdistana, većinom u grad Ainkawa u neposrednoj blizini Erbila, administrativnog centra Kurdistana.

U Ainkawi atmosfera je sada sasvim drugačija. Primjera radi, prodavnice pića umjesto prodavnica čaja.

Ragat Hana Yousef, vlasnik prodavnice pića, doselio je iz Bagdada 2005. godine. Za Kurdistan sada kaže:

„Kurdistan je drugačiji od ostatka Iraka. Ovdje svi mogu slobodno govoriti. Mnogo više je demokratije i, što je najvažnije, sigurnosti.“

Očito je da su autonomni status Kurdistana i regionalna vlada koja svojim sastavom odražava vjersku i etničku strukturu tog dijela Iraka rezultirali napretkom u mnogim segmentima. Kako ističu mnogi Kurdi, najbitniji od tih segmenata i ključ daljeg razvoja Kurdistana je vjerska tolerancija.
XS
SM
MD
LG