Prije svega nekoliko mjeseci stručnjaci su govorili o renesansi nuklearne energije. No nakon potresa i tsunamija koji su oštetili nuklearnu elektranu Fukushima u Japanu, neke zemlje - kao što je Kina - odlučile su staviti gradnju daljnjih nuklearnih elektrana na poček. Druge, poput Njemačke i nekih drugih, jednostavno su ih odlučile zatvoriti - ako su bile stare.
Uklanjanje radijacije u nuklearki Fukushima mogli bi potrajati mjesecima, možda i godinama. Stručnjaci se pitaju kako će ova nesreća utjecati na rast milijarde dolara vrijedne nuklearne industrije diljem svijeta. Čak i najoptimističniji analitičari prognoziraju ozbiljno usporavanje ovog sektora.
Adrian Heymer izvršni je direktor za strateške programe pri Američkom institutu za nuklearnu energiju: "Nakon incidenta u Japanu nuklearni sektor nastavit će rasti, ali, u sljedećih dvije-tri godine, ne istom brzinom."
U Sjedinjenim Državama u posljednje 32 godine nije izgrađena niti jedna nuklearna elektrana – sve od incidenta s nuklearkom Otok tri milje u Pennsylvaniji 1979. godine. Razvoj nuklearne energije kočio je strah zbog ekoloških i zdravstvenih rizika ali i brzi razvitak drugih, čistih i obnovljivih izvora energije. Incident u Fukušimi mogao bi biti presudan u tom smislu.
Chris Flavin predsjednik je ekološke organizacije Worldwatch Institute iz Washingtona: "Ovo bi mogao biti kraj širenja nuklearne energije u svijetu. Industrija je već imala sužene prilike za investiranje zbog velikih troškova i značajnog protivljenja u brojnim zemljama."
No pristaše nuklearne energije navode da su incidenti zapravo vrlo rijetki. Oni kažu da nuklearna energija može imati važnu ulogu jer – općenito gledano - ne zagađuje okoliš i ne doprinosi klimatskim promjenama.
Charles Ebinger, direktor je Inicijative za energetsku sigurnost pri organizaciji Brookings Institution u Washingtonu: "U sveukupno proizvedenoj električnoj energiji nuklearke sudjeluju s 14 posto. Ako odustanemo od daljnjeg razvitka nuklearne energije, morat ćemo staviti veći naglasak na fosilna goriva."
Troškovi izgradnje modernog kompleksa nuklearne elektrane danas se mjere milijardama dolara, a vlasnici čekaju godinama na odobrenje za gradnju. Zato mnoge zemlje preispituju efikasnost takvih projekata, uključujući i veću kontrolu postojećih nuklearki.
Charles Ebinger: "Njemačka je inicijalno kazala da će zatvoriti sedam nuklearki i preispitati sigurnosne procedure. Sada su otišli korak dalje i doveli u pitanje budućnost nuklearne energije i elektrana u Njemačkoj općenito."
Zemlje poput Kine i Indije, koje se suočavaju s problemima zagađenosti zraka i klimatskih promjera, ulažu znatna sredstva u različite izvore energije koji se ne temelje na fosilnim gorivima, a poglavito u nuklearnu energiju.
"Kina, koja predvodi nuklearnu renesansu s 23 reaktora u gradnji i planovima za dodatnih 60 do 70, također je objavila da će privremeno usporiti te projekte te preispitati sigurnosne procedure," kaže Ebinger.
U Sjedinjenim Državama trenutno se gradi svega jedan reaktor premda je prije četiri godine usvojen zakon kojim se daju kreditna jamstva za još četiri elektrane. U međuvremenu, potreba za električnom energijom raste. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju od sada pa do 2050. godine, globalna potražnja za električnom energijom će se utrostručiti što zahtijeva investiranje oko 350 bilijuna dolara u energetsku infrastrukturu.