Uposlenici institucija BiH koji odluče prijaviti korupciju su zakonski, za sada, zaštićeni samo na državnom nivou vlasti. Oni, koji se odluče prijaviti korupciju, nerijetko se suočavaju otkazom na poslu ili postaju žrtve mobinga.
„Veliki broj uposlenika u javnim institucijama nije zaštićen, jer imamo samo zakon koji štiti uposlenike u državnim institucijama, a to nije ni nekih 20 posto”, kazao je Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže ACCOUNT na konferenciji koja se tiče primjene mehanizama za zaštitu prijavitelja korupcije u institucijama u BiH.
Hasim Šabotić, direktor Agencije za prevenciju protiv korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), kaže da su zakoni na nižim nivoima vlasti u BiH u fazi nacrta i da slijedi put njihovog usvajanja i provođenja.
„Zašto ne bi zaštitili ljude u Bijeljini, Banja Luci, Bihaću. Imamo i tamo koruptivnih krivičnih djela”, rekao je on tokom konferencije.
Prijava protiv gradonačelnika
Zbog prijave korupcije, ovog ljeta izvedena je akcija u kojoj je na gradonačelničkoj poziciji grada Bihaća uhapšen Emdžad Galijašević. Vlasnici firme prijavili su ga da im traži mito od 10.000 konvertibilnih maraka (KM) kako bi se toj firmi isplatila dugovanja od 100.000 KM.
Po takvoj prijavi, bihaćko tužilaštvo i Federalna uprava policije (FUP) izveli su akciju i uhapsili Galijaševića u okviru posebnih istražnih radnji, odnosno prilikom predaje označenih novčanica. Očekuje da će u narednom periodu doći do podizanja optužnice protiv Galijaševića, sada već bivšeg gradonačelnika.
Međutim, bosanskohercegovačkom pravosuđu se u posljednje vrijeme često spočitava kako izostaju presude u velikim koruptivnim slučajevima. Statistički podaci Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) kažu da se u prvoj polovini ove godine dva posto presuda u BiH odnosi na koruptivna djela i da uglavnom preovladavaju uslovne kazne. Od 120 presuda, 36 je sa zatvorskom kaznom. Situacija je slična i u pravosudnim institucijama na državnom nivou.
Građani strahuju od prijave
Nedavno istraživanje Transparency International pokazuje da većina od 1.600 ispitanih građana BiH se ne odlučuje na prijavu korupcije. Ivana Korajlić, koja je ispred Transparency International BiH prezentovala istraživanje, kaže da su kao razlozi navedeni strah od posljedica, da neće biti ništa učinjeno, kao i korupciju je teško dokazati.
Šabotić kaže da je u ovoj godini Agencija za prevenciju protiv korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije zaprimila blizu 100 prijava sa „indicijama koruptivnog ponašanja”.
Pojašnjava kako od prijavitelja pokušavaju izvući što više dokaza i činjenica kako bi „tužioce uvukli u priču”. Dodao je kako će u narednom periodu zatražiti od tužilaštava, kojima su prijave proslijedili, da daju odgovor šta su uradili po tom pitanju.
On podsjeća da je Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH usvojen 2014. godine, a da su tri od 15 osoba dobile status zaštićenih. Pojašnjava da većini prijavitelja status zaštićenih nije dodijeljen, jer nisu obuhvaćeni kategorijom koju pokriva Zakon ili nisu ispunili uslove.
„U jednom slučaju, po prvi put u BiH i regiji vratili smo zaštićenog prijavitelja korupcije na radno mjesto bez kojeg je ostao zbog prijave korupcije”, kaže Šabotić.
Karić, direktor ACCOUNT-a, prisjetio se ranijih slučajeva gdje su prijavitelji korupcije, koji nisu bili zaštićeni, počinili samoubistvo, bili žrtve mobinga ili su prema njima bile primjenjene neke represivne mjere. On kaže da vlasti trebaju prijaviteljima garantovati sigurnost.
„Mi pokušavamo kao nevladine organizacije, pa čak i kao medij, da pomognemo onima koji prijavljuju korupciju”, rekao je Karić.
Korupcija - najvažnije pitanje
U ovogodišnjem izvještaju Evropske komisije navedeno je da u BiH postoji određeni nivo spremnosti za borbu protiv korupcije, kao i da je određeni napredak postignut usvajanjem akcionih planova na različitim nivoima vlasti, ali njihova fragmentacija čini provedbu manje učinkovitom.
„Izraženo političko opredjeljenje po ovom pitanju se nije realizovalo u konkretne rezultate”, navodi se u izvještaju.
Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH Maureen Cormack na konferenciji je rekla da je borba protiv korupcije najvažnije pitanje na kojem treba da rade svi građani.
„Zakoni predstavljaju ključni element da bi se zaštitili građani koji se bore protiv korupcije”, rekla je Cormack, te dodala kako je neophodno usvojiti zakone na entitetskom nivou vlasti i u privrednom sektoru.
