Dok su Sjedinjene Države nedavno slavile sto dvadeset petu godišnjicu Kipa slobode, koji je pozdravljao generacije imigranata, ministar nacionalnih parkova i prirodnih bogatstava Ken Salazar pohvalno je govorio o imigraciji ustvrdivši kako je ona donijela diverzitet, odnosno raznovrsnost, zemlji i tako je ojačala. Taj diverzitet danas se odražava svugdje: školama, poduzećima i vladi. I dok razlike mogu voditi do neugodnih situacija pa i sukoba, diverzitet može i obogatiti poslovanje i omogućiti kompanijama i organizacijama da procvjetaju.
Kao i u mnogim drugim uredima diljem zemlje ljudi različitog podrijetla i profila rade u sjedištu američke Poreske službe u Washingtonu.
Richard Reagan, američki Indijanac, zaposlio se ovdje prije dvije godine. Pripadnik je plemena Lumbee-Cheraw i kaže kako je često iznenađen time koliko malo ljudi oko njega znaju o američkim Indijancima: "Ne samo da sam iznenađen, ponekad me to razbjesni."
Ipak, dodaje Reagan, on to promatra kao priliku da poduči svoje kolege o svom podrijetlu: "Ustanovio sam da su prilično otvoreni i da slušaju i mijenjaju neka svoja pogrešna uvjerenja iz prošlosti o američkim Indijancima i domorocima Aljaske."
Američki Indijanci su jedna od mnogih rasnih i etničkih skupina u ovoj agenciji. "Imamo bijelce, Amerikance afričkog podrijetla, hispanike, Amerikance azijskog podrijetla, domorodce s Aljaske i pacifičkih otoka. Imamo čak kategoriju u kojoj se pojedinac može deklarirati kao pripadnik dvije ili više rasa," kaže Elaine Ho, koja radi u Odjelu za diverzitet Poreske službe.
Ona kaže da diverzitet nije samo pitanje rase: "Skoro 66 posto uposlenika ovdje su žene. A oko 40 posto njih nisu bijelci. Imamo 10 posto ljudi s invaliditetom. Iz te perspektive vrlo smo diverzificirani."
Savezni zakoni koji zabranjuju diskriminaciju na temelju rase, boje, vjere, spola ili nacionalne pripadnosti zamišljeni su tako da osiguraju jednakost pri zapošljavanju i obrazovanju, ali i da promiču raznovrsnost.
Gospođa Ho, inače Amerikanka azijskog podrijetla, kaže da ljudi iz različitih sredine donose različite perspektive svom radnom mjestu što može povećati inovativnost i kreativnost: "Ako ste okruženi s ljudima koji se u potpunosti s vama slažu, koji izgledaju poput vas, koji razmišljaju poput vas, koji daju iste odgovore kao vi, pomislili biste da ste u odličnoj poslovnoj atmosferi jer nikad ne dolazi do nesuglasica, ali to znači i to da ćete nailaziti na iste prepreke, iste probleme."
Međutim, diverzitet ima i svoje vlastite probleme kao što je nerazumijevanje i predrasude. Monica Davy, koja se nalazi na čelu Odjela za diverzitet, kaže da Poreska služba naporno radi da bi se to nadišlo: "Idemo okolo i držimo prezentacije i govore ili obučavamo ljude kako da vide koristi diverziteta, pokazujemo im činjenice i studije koje pokazuju da diverzificirane ekipe – različiti ljudi koji rade zajedno – mogu dovesti do boljih proizvoda ili rezultata."
Korporativna kultura koja prepoznaje, poštuje i cijeni razlike može također dovesti do boljih usluga za mušterije i klijente, kaže stručnjak za diverzitet Howard Ross: "Ima jedna bolnica u Flintu u Michiganu, gdje su postojale određene napetosti između uposlenih bijelaca i crnaca. Napetosti između uprave i uposlenika postojale su također po rasnim linijama. Imali su mnogo problema s nezadovoljnim pacijentima. Uspostavili su jedan obrazovni program. Obučili smo 40 osoba u toj organizaciji da vode taj program kontinuirano. Unutar tri godine popeli su se s posljednjeg mjesta na prvo, a što se tiče posla - od gubitaka do dobre zarade."
U svojoj knjizi Povratimo diverzitet Ross objašnjava kako je njegova konzalting tvrtka pomogla u tom nastojanju: "Kreirali smo jedno pomagalo nazvano Pogled na kulturu, ono se nalazi na webu i omogućava liječnicima i sestrama da u nekoliko minuta nađu informacije o kulturi iz koje pacijent potječe, sve od toga kako bolje s njim komunicirati pa do toga kako bi mogao drugačije reagirati na neki lijek zbog genetičke građe."
Gospodin Ross kaže da je seljenje ljudi diljem svijeta transformiralo i sastave društava: "Imamo zemlje poput Danske i Švedske gdje je prije 40 godina tri do četiri posto stanovništva bilo rođeno u inozemstvu. Sad je to preko 15 i približava se 20 posto. Odete u mjesta kao što je Singapur gdje do prije nekoliko godina diverzitet nikad nije bio pitanje, sad govore o tome. U Japanu odjednom imamo ljude koji razmišljaju o tome da se zaposli više žena, da se dopusti imigrantima da dođu raditi s njima. To su mjesta gdje se do prije dvadeset godina nikad nije govorilo o diverzitetu."
Kako svijet postaje sve povezaniji – fizički i virtualno – korporacije i vlade otkrivaju vrijednost diverziteta.