Linkovi

Gradski kojoti lunjaju američim ulicama


Gradski kojoti lunjaju američim ulicama
Gradski kojoti lunjaju američim ulicama

Kojoti se useljavaju se u predgrađa, pa i same gradove

Američki 'divlji zapad' bio je poznat po fantomskom zavijanju kojota, Kojote se tada čulo, ali ih se rijetko viđalo. No, u zadnjih dvadesetak godina, ovi pustinjski psi useljavaju se u predgrađa, pa i same gradove. Što čine biolozi da bi pomogli koegzistenciju ljudi i kojota?

U Centru za spašavanje kojota, u Indijani živi oko 25 tih divljih životinja. Među njima su i Alex, Jane i Loki, koji su nađeni kao štenad kraj jednog pogona za obradu otpadnih voda, u Ohiou. Direktorica Centra CeAnn Lambert kaže da je uposlenica koja je našla štence kojota mislila da ih spašava kada ih je unijela i pridružila svojem psu, kuji, koja je kratko ranije i sama imala štenad: "Dovela je svog psa i pustila štenad kojota da sišu njezino mlijeko. Oni su se navikli i na psa i na uposlenike tog pogona pa su stručnjaci ocijenili da ih se više ne može pustiti na slobodu".

Gradski kojoti uobičajen su prizor u današnjoj Americi – primjećeni su recimo i na pisti aerodroma u Dallasu, a nedavno su i ozlijedili nekoliko djece u državi New York. No, ako ne izazivaju nevolje, većina Amerikanaca nesvjesna je da kojoti žive u njihovoj sredini, kaže biolog Chris Anchor: "Često misle da se radi o nečijem psu, njemačkom ovčaru, a ne o divljoj životinji".

A, kojoti JESU divlje životinje. Nitko ne zna zasigurno zašto su se prije dvadesetak godina počeli useljavati u gradove, ali Chris Anchor - koji nadgleda jedno zaštićeno šumsko područje kraj Chicaga - kaže da bi se jednostavno moglo raditi o njihovoj prirodi: "Kojoti su veliki oportunisti. Kao vrsta, oni iskorištavaju ono stanište koje im je dostupno, čak i ako je iznimno blizu ljudima.

Za razliku od drugih životinja koje su se udomaćile u urbanom okružju - poput srna, kanadskih gusaka i dabrova - kojoti su grabežljivci. Istrebljivanje kojota nije uvijek ni praktično niti sigurno rješenje, pa je Chris Anchor s kolegom biologom Stanom Gehrtom, profesorom na Državnom sveučilištu Ohio, pokrenuo projekt nazvan 'Gradski kojoti'. Cilj im je ublažiti probleme koje proizlaze iz njihove blizine ljudima. Stan Gehrt kaže da su ga rezultati istraživanja iznenadili: "U najvećoj mjeri, kojoti uopće nisu napast. Ljude zavedu priče o nezgodama, jer uopće ne znaju o drugim kontaktima koje nisu ni vidjeli, a ti su velika većina. Kojoti su nam dobri susjedi jer ih ni ne vidimo. Oni obavljaju svoje poslove bez dodira s nama".

Stan Gehrt ističe da na području Chicaga živi najmanje 350 kojota, a da nije zabilježen niti jedan napad na ljude. Za razliku od toga, svaki dan bude prijavljeno u prosjeku 2500 slučajeva da pas ugrize čovjeka. Prateći kojote pomoću ogrlica s radio-odašiljačima, znanstvenici su mnogo toga saznali o ovom divljem psu: on je monogaman i živi u malim čoporima od oko 6 životinja, u kojima samo alfa mužjak i ženka imaju mlade. Zapaženo je - kaže Stan Gehrt - da kojoti uče mnogo brže od domaćih pasa, te da vrlo lako prelaze vrlo prometne autoceste i izbjegavaju zamke koje im se postavljaju: "Kojoti uče od nas. Uče kako da nas izbjegnu, kako da izbjegnu zamkama, dakle mi se moramo prilagoditi njima. To je trajna igra - da ju tako nazovemo! - između njih i nas".

Gradski kojoti su isto tako naučili gdje se najlakše nađe hrana - u nepokrivenim kantama za smeće, kao i među malim kućnim ljubimcima ostavljenim preko noći u vrtu. Ljudi moraju promijeniti svoje navike, kaže Stan Gehrt, jer im divljina živi u vlastitom dvorištu. No, i Stan Gehrt i CeAnn Lambert naglašavaju da su kojoti vrlo važni: "Oni imaju svoje mjesto u našem ekosustavu. Oni ubiju i uklone slabe i bolesne među drugim životinjama koje nas okružuju, oni uklanjaju leševe drugih životinja. Jedna studija pokazala je da bi jedan kojot, kad bi jeo samo miševe, u godini dana ulovio i pojeo više od 10 tisuća".

Kojota ima širom urbane Amerike - od juga Floride pa do Washingtona i Kalifornije. Stan Gehrt kaže da je važno da ljudi budu svjesni njihove nazočnosti, jer, svidjelo nam se ili ne, oni će tu i ostati.

XS
SM
MD
LG