U proteklom desetljeću došlo je do temeljitih promjena u globalnoj ekonomiji. To je najvidljivije na slučaju Kine koja trenutno ima preko tri bilijuna dolara u deviznim rezervama. Kina je postala najveći zajmodavac na svijetu pa je tako prešla Svjetsku banku po zajmovima koji se daju zemljama u razvoju.
Kad bi globalna ekonomija bila igra ‘Monopoly' Kina bi imala najveću zalihu gotovine. Sjedinjene Države, s jednom četvrtinom cjelokupne svjetske proizvodnje, imale bi najviše imovine. Međutim, budući da od svakog dolara koji potroše čak 40 centi posuđuju od Kine veći dio te imovine bio bi u kineskom vlasništvu. Domenico Lombardi, međunarodni je monetarni stručnjak organizacije Brookings Institution iz Washingtona.
"Očito je da je Kina postala najvažniji kreditor Sjedinjenih Država. To omogućava Kini da vrši značajan pritisak u bilateralnim razgovorima sa Sjedinjenim Državama."
Kina je ostvarila izvanredan uspjeh za zemlju u kojoj je prije samo 30 godina gotovo 90 posto stanovništva živjelo u siromaštvu. Bivši direktor Svjetske banke za Kinu, Yukon Huang, viši je suradnik pri zakladi Carnegie.
"Kina je sada druga najveća ekonomija, najveći svjetski izvoznik, a stručnjaci prognoziraju da će Kina postati vodeća ekonomija na svijetu u sljedećih deset godina."
Kineska ekonomija raste po nezabilježenoj stopi od oko osam posto godišnje. Kina je postala ekonomska super-sila. Bez tog rasta, kaže Lombardi, globalna bi ekonomija bila u znatno gorem stanju nego danas.
"Rast kineske ekonomije dosta podržava rast svjetske ekonomije u cjelini."
Kina u posljednje vrijeme poprima novi utjecaj, između ostaloga, investirajući u Grčku jer ima na umu da bi europska kriza mogla potkopati njenu izvozno orijentiranu ekonomiju. No kineska monetarna politika našla se na udaru kritika. Kritičari kažu da Peking namjerno drži svoju nacionalnu valutu slabom kako bi kineski izvoz bio jeftiniji.
Unatoč prošlogodišnjem obećanju o promijeni vrijednosti svoje valute yuan je ojačao za samo pet posto u odnosu na dolar. Sjedinjene Države vjeruju da je niska vrijednost yuana jedan od glavnih razloga za veliki trgovinski deficit s Kinom te gubitak tisuća radnih mjesta u američkom proizvodnom sektoru. No kako kaže Yukon Huang iz Zaklade Heritage snažnija kineska valuta dovela bi do nestanka tržišta jeftine robe što bi, pak, navelo Kinu da prihvati japanski model nadmetanja sa Sjedinjenim Državama - na visokotehnološkom tržištu i robama.
"Veća vrijednost yuana dovela bi do veće, a ne manje napetosti između Sjedinjenih Država i Kine, a ni američki kupci ne bi se okoristili. Tko bi izvukao korist? Tržišta drugih zemalja koje ekonomski jačaju."
Umjesto otvaranja radnih mjesta u Sjedinjenim Državama Huang kaže da bi američke tvrtke jednostavno pronašle jeftinu radnu snagu negdje drugdje.
"Američke tvrtke ne otvaraju radna mjesta u Sjedinjenim Državama zato što je dijelovi i komponente proizvode jeftinije u nekim drugim zemljama uključujući i Kinu. Amerikanci od toga nemaju nikakvu korist, a ove kompanije se bogate."
Drugi analitičari vjeruju da je niska vrijednost kineskog yuana jedan od razloga zašto je druga najveća svjetska ekonomija također jedna od najsiromašnijih. Bruto-društveni proizvod po glavi stanovnika iznosi svega četiri tisuće dolara, razlika u prihodima bogatih i siromašnih sve je veća, a i inflacija je u rastu. Ekonomisti poput Domenica Lombardija vjeruju da to nagovješćuje probleme.
"Trenutni model nije održiv u budućnosti."
Središnja kineska banka objavila je da će promjene vrijednosti valute možda biti neophodne kako bi se odgovorilo na probleme. Kina, također, pokušava diverzificirati svoje ulog u stranom dugu kako bi yuan postao snažnija alternativa euru ili dolaru. Kina priznaje da nastavak njenog uspjeha traži zdravu globalnu ekonomiju, ekonomiju koja je u mogućnosti kupovati ono što proizvede.