Linkovi

Ovozemaljski ratovi sutrašnjice: Sa ili bez robota-ubica?

  • Henry Ridgwell, VOA

O eventualnom moratoriju na upotrebu robota-ubica biće riječi slijedećeg tjedna u Ženevi, na zasjedanju Vijeća Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

I Ujedinjene nacije su se, posebno tematiziranim izvještajem o slučajevima likvidiranja terorista i ekstremista mimo uobičajenih standarda međunarodnog prava, pridružile pozivima i zahtjevima za uvođenje moratorijuma na upotrebu ili korištenje robota-ubica. Protivnici i kritičari te vrte oružja opravdano strahuju od mogućnosti da bi auomatizirani sistemi oružja za ubijanje jednog dana mogli, ono za što ih čovjek programira, vršiti neovisno od volje ili htijenja čovjeka. Može to zvučati kao nešto iz tematike naučno-fantastičnih filmova, ali zagovornici prestanka korištenja robota-ubica naglašavaju da takva opasnost realno postoji.

Cilj nedavno okupljenih zagovornika zabrane prestanka korištenja robota-ubica pred britanskim parlamentom bio je ukazati na opasnost mašina programiranih da ubijaju.

Među njima je bila i Amerikanka Jody Williams, dobitnica Nobelove nagrade za mir. Ona ističe:

„Moramo razgovarati o tehnologiji koja će totalno promijeniti način ratovanja. Užasno je kada se, i kako se, o tome hladno, bezosjećajno govori.“

Dron X-47B, američki bespilotni avion, trebalo bi da bude najsavremeniji robot-ubica. Sada je u fazi testiranja. Osim Sjedinjenih Država, i mnoge druge zemlje imaju programe razvijanja i korištenja drona.

Noel Sharkey, profesor robotike i predsjednik Međunarodnog odbora za kontrolu robotiziranog oružja ističe da su droni finalni korak transformacije načina ratovanja i dodaje:

„Ključno pitanje je ko odlučuje o ciljevima, ko odlučuje kada napasti. Brine nas da bi roboti mogli biti osposobljeni da to čine. Moramo imati odgovarajući nadzor, čovjekov nadzor u odabiru ciljeva i korištenju robota-ubica.“

Oni koji podržavaju robotizaciju oružja tvrde da na taj način mogu biti eliminirani gubici života na bojnom polju.

Christopher Coker, profesor londonske Visoke škole za ekonomiju i autor knjige "Kako tehnologija 21. stoljeća mijenja način ratovanja" kaže:

„Jedna od velikih prednosti je mogućnost praćenja ciljeva napada koja ranije nije postojala. Cilj napada može biti praćen satima i danima i na osnovu prikupljenih informacija može biti donesena odluka o napadu ili ne. No, to nije i totalno pouzdano i, naravno, može biti i kolateralnih, neželjenih posljedica, žrtava nevinih.“

Nedavno je prikazan promotivni video o robotu-stražaru kompanije Samsung Techwin, južnokorejskog industrijskog giganta, koji bi sa ugrađenim inteligentnim kamerama za posmatranje trebalo da zamijeni graničare ili stražare. Te robote naoružane i ubojitim automatskim puškama kontrolirali bi ljudi. Predstavnike Human Rights Watch-a brine mogućnost da bi jednog dana ti roboti mogli funkcinorati i bez ljudskog nadzora. Profesor Sharky ističe:

„Stvar je u tome što robota, ako bude programiran da djeluje samostalno, ne možete držati odgovornim. To je mašina. O tome moramo razgovarati, svestrano razmatrati i procjenjivati. Nikako drugačije, jer toliko je mnogo stvari koje, koristeći robote, mogu krenuti naopako.“

Interes ra razvojem i proizvodnjom robota visoke tehnologije je izuzetno visok, kapital koji se na mnogim stranama svijeta ulaže u programe robotiziranja je ogroman. O eventualnom moratoriju na upotrebu robota-ubica biće riječi i slijedećeg tjedna u Ženevi, na zasjedanju Vijeća Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
XS
SM
MD
LG