Susret američkog državnog sekretara Johna Kerryja sa afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaiem u Kabulu protekao je, najvećim dijelom, u razmatranju mogućnosti uključivanja Talibana u proces pomirenja. Nenajavljena posjeta gospodina Kerryja Afganistanu uslijedila je neposredno nakon postizanja sporazuma o predaji afganistanskim snagama sigurnosti zarobljenika, Afganistanaca, koje su kao zatvorenike držale američke snage.
Transfer te posljednje grupe odlagan je izvjesno vrijeme zbog bojazni da bi afganistanske vlasti mogle osloboditi i one najopasnije zatvorenike. Zapovjednik NATO snaga u Afganistanu, američki general Joseph Dunford istakao je da je taj transferu još jedan dokaz američke uvjerenosti u dugoročnu stabilnost Afganistana i dodao:
„To je mali korak u promjenama koje će se dešavati ove i narednih godina. Te promjene ne znače da će Sjedinjene Države odustati od misije koju se preuzele ili dići ruke od Afganistana.“
Transfer zarobljenika završen je, kako rekosmo, nekoliko sati prije nenajavljenog dolaska američkog državnog sekretara Johna Kerryja. Po dolasku u u Kabul gospodin Kerry je rekao:
„Dogovor o transferu je izraz punog poštovanja suvereniteta Afganistana. I predsjednik Karzai se složio u ocjeni da neki zatvorenici ne bi trebalo da budu oslobođeni.“
Njegova posjeta Kabulu je i pokušaj smanjenja tenzija između predsjednika Karzaia i američkih zvaničnika nakon Karzaieve navodne sugestije da su Amerikanci i Talebani u tajnom sporazumu da destabiliziraju Afganistan.
„Mediji su ti koji tvrde da sam rekao da postoji taj tajni sporazum. Nikad to nisam rekao, nijedna riječ o tome nije moja. To su mediji izmislili“ - ističe predsjednik Afganistana.
Profesor univerziteta American Akbar Ahmed smatra da je kontroverza o tajnom sporazumu dio velikog pritiska na Karzaia zbog izbora iduće godine i gotovo sigurnog silaska sa vlasti:
„To su reakcije čovjeka na vatri. Karzai je već dugo na vreloj stolici i sa velikom umješnošću održavao se na vlasti u vrlo teškom okruženju.“
Talebani su najteži dio tog vrlo teškog okruženja, pogotovu u kontekstu planiranog smanjenja američkih borbenih snaga do kraja iduće godine. Profesor Ahmed dodaje:
„Iz perspektive predsjednika Karzaia, to nije dovoljno brzo. Istovremeno, on želi zadržati prednosti koje i njemu i Afganistanu donosi američko prisustvo, posebno vojnu i međunarodnu podršku.“
Gospodin Kerry i predsjednik Karzai podržali su plan Talebana o otvaranju ureda u Dohi, u Kataru, kao korak više ka miru u Afganistanu.
„Slažemo se, u interesu je svih strana da se rat sa Talebanima okonča. Mi smo za mirovni proces i mir, a ne za sukobe i borbe“ - istakao je Karzai.
Ako se Talebani ne uključe u mirovni proces, američki državni sekretar, kako kaže, vjeruje da će se ogromna većina Afganistanaca okrenuti protiv njih. Gospodin Kerry takođe ističe da će Sjedinjene Države pružati punu podršku afganistanskom narodu i da neće dozvoliti da progres u Afganistanu bude ugrožen ili zaustavljen.
Transfer te posljednje grupe odlagan je izvjesno vrijeme zbog bojazni da bi afganistanske vlasti mogle osloboditi i one najopasnije zatvorenike. Zapovjednik NATO snaga u Afganistanu, američki general Joseph Dunford istakao je da je taj transferu još jedan dokaz američke uvjerenosti u dugoročnu stabilnost Afganistana i dodao:
„To je mali korak u promjenama koje će se dešavati ove i narednih godina. Te promjene ne znače da će Sjedinjene Države odustati od misije koju se preuzele ili dići ruke od Afganistana.“
Transfer zarobljenika završen je, kako rekosmo, nekoliko sati prije nenajavljenog dolaska američkog državnog sekretara Johna Kerryja. Po dolasku u u Kabul gospodin Kerry je rekao:
„Dogovor o transferu je izraz punog poštovanja suvereniteta Afganistana. I predsjednik Karzai se složio u ocjeni da neki zatvorenici ne bi trebalo da budu oslobođeni.“
Njegova posjeta Kabulu je i pokušaj smanjenja tenzija između predsjednika Karzaia i američkih zvaničnika nakon Karzaieve navodne sugestije da su Amerikanci i Talebani u tajnom sporazumu da destabiliziraju Afganistan.
„Mediji su ti koji tvrde da sam rekao da postoji taj tajni sporazum. Nikad to nisam rekao, nijedna riječ o tome nije moja. To su mediji izmislili“ - ističe predsjednik Afganistana.
Profesor univerziteta American Akbar Ahmed smatra da je kontroverza o tajnom sporazumu dio velikog pritiska na Karzaia zbog izbora iduće godine i gotovo sigurnog silaska sa vlasti:
„To su reakcije čovjeka na vatri. Karzai je već dugo na vreloj stolici i sa velikom umješnošću održavao se na vlasti u vrlo teškom okruženju.“
Talebani su najteži dio tog vrlo teškog okruženja, pogotovu u kontekstu planiranog smanjenja američkih borbenih snaga do kraja iduće godine. Profesor Ahmed dodaje:
„Iz perspektive predsjednika Karzaia, to nije dovoljno brzo. Istovremeno, on želi zadržati prednosti koje i njemu i Afganistanu donosi američko prisustvo, posebno vojnu i međunarodnu podršku.“
Gospodin Kerry i predsjednik Karzai podržali su plan Talebana o otvaranju ureda u Dohi, u Kataru, kao korak više ka miru u Afganistanu.
„Slažemo se, u interesu je svih strana da se rat sa Talebanima okonča. Mi smo za mirovni proces i mir, a ne za sukobe i borbe“ - istakao je Karzai.
Ako se Talebani ne uključe u mirovni proces, američki državni sekretar, kako kaže, vjeruje da će se ogromna većina Afganistanaca okrenuti protiv njih. Gospodin Kerry takođe ističe da će Sjedinjene Države pružati punu podršku afganistanskom narodu i da neće dozvoliti da progres u Afganistanu bude ugrožen ili zaustavljen.
