"Naše veze sa Republikom Srpskom danas doživljavajui veliki uspon. Kontakti na najvišem nivou postali su redovni, održava se intezivan i povjeriljiv politički dijalog, uključujući i na parlamentarnom nivou", poručio je Sergej Lavrov, ruski šef diplomatije tokom video obraćanja na otvaranju Kancelarije Ambasade Rusije u Banjaluci u utorak 11. juna.
Tim činom, Bosna i Hercegovina postala je jedina zemlja Zapadnog Balkana u kojoj je omogućeno širenje diplomatske misije Rusije nakon što je ta zemlja započela agresiju na Ukrajinu 2022. godine.
Lavrov je istakao kako se radi o "historijskom" trenutku, te da se ka tom cilju "išlo nekoliko godina".
Lavrov je istakao i kako u Republici Srpskoj "posluju veliki ruski privredni subjekti", te da su uspostavljene "značajne veze" u oblasti nauke, kulture, obrazovanja i sporta.
"Prioritetnu pažnju ćemo posvećivati izgradnji rusko - srpskog hrama kao duhovnog i kulturnog centra u Banjaluci", rekao je Lavrov.
Kamen temeljac za rusko-srpski hram postavljen je mjesec dana uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2018. godine, gradnja je u toku i još se ne zna datum završetka gradnje.
Kancelariju ruske ambasade su otvorili proruski predsjednik bh. entiteta Milorad Dodik i ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov. Prethodno je intonirana ruska himna, te podignuta državna zastava Rusije na jarbol visine šest metara.
Kancelarija se nalazi tik uz zgradu Vlade bh. entiteta Republika Srpska, a njena lokacija je bila obavijena velom tajne do posljednjeg dana pred otvaranje.
Otvaranje ruskog predstavništva dogovoreno je još 2021. godine, prije početka invazije ove zemlje na Ukrajinu, sa bivšom ministricom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Biserom Turković.
Da bi se konzulat mogao otvoriti ove godine, još je u februaru najavio Milorad Dodik, a to je dodatno potvrđeno iz Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.
U ukazu od 25. maja, 2022. godine, koji je potpisao predsjednik ruske Vlade, Mihail Mišustin, navodi se da tamošnja Vlada prihvata predlog Ministarstva spoljnih poslova Rusije o osnivanju Kancelarije.
Prema dostupnim diplomatskim listama iz marta i juna ove godine, za kancelariju u Banjaluci koja je definisana kao politička kancelarija, akreditovan je Maksim Piskarev kao prvi sekretar.
Dodik je od 2017. pod sankcijama američkog Ministarstva finansija jer "predstavlja značajan rizik za aktivnu opstrukciju" Dejtonskog mirovnog sporazuma.
On se od početka ruske invazije na Ukrajinu sastao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom pet puta. Posljednji put sreli su se u 6. juna u Sankt Peterburgu.
Bosna i Hercegovina je preko svoje misije u Briselu podržala nekoliko paketa sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji, ali te akcije nisu "zaživjele" u praksi, zbog blokade koju provode stranke iz RS na čelu sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata.
Rusija se od 2011. godine redovno suprotstavlja izvještajima visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ističuću da ovu funkciju treba ukinuti.
Trenutnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, Moskva ne priznaje jer smatra da "nema potreban mandat Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija".
Ambasador Rusije u BiH, Igor Kalabuhov, u martu 2022. je upozoravao Bosnu i Hercegovinu da će Rusija reagovati ukoliko zemlja odluči da bude članica NATO-a.
Sjedinjene Države su sredinom novembra zbog korupcije i zlonamjernih aktivnosti u korist Rusije uvele sankcije za Petra Đokića, ministra rudarstva i energetike Republike Srpske, Savu Cvijetinovića, člana Izvršnog komiteta Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke Milorada Dodika, te Duška Perovića, dugogodišnjeg šefa Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.
Proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima ne pokazuju neku konkretnu korist za Republiku Srpsku. Investicije iz 27 zemalja članica Evropske unije bloka čine 64 odsto ukupnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini, dok se ruske investicije svode na manje od četiri odsto.
U Republici Srpskoj, Rusija je peta na listi investitora, iza susjedne Srbije, Italije, Austrije, te Velike Britanije.
Nekoliko velikih projekata, koje je Vlada Republike Srpske pokrenula u ovom entitetu sa ruskim kompanijama i oligarsima, doveli su do višemilionskih gubitaka.
Među njima su neuspješna revitalizacija fabrike glinice Birač u Zvorniku, sa kompanijom ruskog oligarha Vladimira Romanova, neuspjela izgradnja termoelektrane Ugljevik i hidroelektrane "Mrsovo" na rijeci Lim u opštini Rudo, kao i prodaja naftne industrije u ovom entitetu ruskoj državnoj kompaniji Zarubrežnjeft.
Najsnažnije uporište Rusije u Bosni i Hercegovini je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u Bosni i Hercegovini, u vlasništvu "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije, zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.
