„Stojimo ponovo rame uz rame sa našim saveznicima, jer naši savezi su najveće prednosti Amerike”, rekao je Biden tom prilikom.
Narednog dana, Bidenu i Kishidi se pridružio i filipinski predsjednik Ferdinand Marcos mlađi. Fokus razgovora bila je bezbjednost u napetom Južnom kineskom moru, uz objavu zajedničke mreže vazdušne odbrane. Trojni savez bi bio protivteža Kini, iako američki predsjednik to nije otvoreno rekao.
„Stvari o kojima smo danas razgovarali unapređuju našu saradnju i jednostavno su o odbrani i spremnosti. Nisu usmjerene na neku naciju ili prijetnju u regionu i nemaju nikakve veze sa konfliktom‘, rekao je Biden.
Bidenov samit održava njegovu težnju da sarađuje sa zemljama koje imaju slične stavove. To je suprotno u odnosu na njegovog prethodnika Donalda Trumpa, koji se vodio strategijom „Amerika na prvom mjestu” i koji je lične odnose sa stranim liderima stavljao ispred sporazuma o savezima.
Ovako je tadašnji predsjednik Trump 2017. godine iskazao dobrodošlicu u Bijelu kuću japanskom premijeru Shinzu Abeu: „Imaćemo odlične odnose, dugoročne odnose uz uzajamnu korist sa Japanom.”
Predsjednik Trump je u tom kontekstu oživio ideju diplomatskog samita zemalja kvada: Sjedinjenih Država, Japana, Australije i Indije.
Analitičarka Cleo Paskal iz Fondacije za odbranu demokratija kaže da se Amerika sada udaljava od tog formata: „Ako posmatrate Indo-Pacifik i Bidenovu administraciju, rekla bih da je ona veoma fokusirana na Pacifik, ali malo manje na Indijski okean, posebno na partnerstvo sa Indijom.”
I Biden i Trump su koristili oštru retoriku prema Kini. Biden je jednom kineskog predsjednika Xi Jinpinga nazvao diktatorom, dok je Trumpova kampanja „Amerika na prvom mjestu” često bila usmjerena protiv Kine zbog trgovine.
„Dozvolite da kažem nešto Kini. Ako slušate, predsjedniče Xi, vi i ja smo prijatelji. Ali on razumije način na koji ja radim. Te velike fabrike automobila koje sada gradite u Meksiku i mislite da ćete to dobiti, da nećete zapošljavati Amerikance i da ćete nama prodavati automobile – nećete”, kazao je Trump.
Paskal kaže da bi tako izgledao i drugi Trumpov mandat: „Mislim da ćete vidjeti veoma fokusiranu odbranu američkih interesa, ali i pokušaj da se Kina izgura iz zona na koje se proširila u proteklih nekoliko godina.”
Paskal dodaje da bi to uključivalo agresivne vojne akcije u Južnom i Istočnom kineskom moru, kao i diplomatsku ofanzivu na Pacifičkim ostrvima i u Indijskom okeanu.
