U Hagu će se 10 i 11 maja održati Globalna konferencija o nelegalnom korištenju dječije radne snage na kojoj će učestvovati predstavnici gotovo 200 zemalja svijeta. Oni će, kako je planirano, raditi na stvaranju takozvane nove "mape puta" na iskorjenjivanju najgorih oblika dječijeg rada do 2016. godine. Pri tome će fokus biti na tri zemlje - Indiji, Brazilu i Južnoj Africi, za koje je ocjenjeno da predvode u naporima na iskorjenjivanju dječijeg rada. Kako za Glas Amerike javlja Vidushi Sinha, za njih se navodi da u tom pravcu ulažu izvanredne političke napore.
Od 2006. godine, prema podacima Medjunarodne organizacije rada, broj djece radnika je u svijetu opao za 11 procenata, a broj djece koja rade u opasnim poslovima čak 26 procenata.
Većina tog napretka je ostvarena u Indiji, Brazilu i Južnoj Africi, koje su 2003., pokrenule trostranu razvojnu inicijativu.
Sudhanshu Joshi je direktor Medjunarodnog centra za dječiji rad i obrazovanje. On podsjeća na stanje u tekstilnoj industriji u Indiji prije dvadeset godina.
"Bio sam šokiran kada sam vidio kako se djeca koja su prokrijumčarena iz istočnog dijela Indije, Bihara i Nepala koriste kao roblje..."
Ali sada, Indijska vlada tvrdi da u tekstilnoj industriji više nema djece radnika, te da vlada ima jak program obrazovanja i stručnog usavršavanja djece.
Joshi kaže da je napredak u Indiji, velikim dijelom, rezultat društvene akcije koju je poduzela vlada i stalnog nadgledanja od strane institucija gradjanskog društva.
"Pitanje je sada, kako to uraditi na globalnom planu? Da bi to postigli globalno, veoma je važno imati jako gradjansko društvo."
Joshi, takodjer, kaže da bi medjunarodni donatori svoju pomoć trebali koncentrisati na zemlje sa najvećim problemima.
Philippe Egger iz Medjunarodne organizacije rada kaže da sami inostrani donatori ne mogu riješiti problem. On dodaje da njegova organizacija pomaže mnogim zemljama, ali da su Indija, Brazil i Južna Afrika obavile dobar posao oštrijim sprovodjenjem vlastitih zakona:
"Nisu samo donatori sa sjevera koji pomažu zemljama na jugu da u ovoj oblasti sprovode programe. Sve više smo svjedoci da zemlje na jugu usvajaju velike programe sa vlastitim izvorima, nekada udruženim sa izvorima sa sjevera, ali glavnina sredstava za borbu protiv radne eksploatacije djece dolazi od vlada na jugu."
Indija, Brazil i Južna Afrika, takodjer, pomažu drugima. Brazil je pomogao vladi Ghane da napravi program sličan brazilskom "Bolsa Familia", koroz koji se pruža financijska pomoć siromašnim porodicama sve dok njihova djeca idu u školu. Tri zemlje su, takodjer, finansirale projekat borbe protiv najgorih formi dječijeg rada u afričkim zemljama u kojima se koristi portugalski jezik.
Sudhanshu Joshi, direktor Medjunarodnog centra za dječiji rad i obrazovanje kaže:
"Mislim da se na Indiju, Brazil i Južnu Afriku, nesumnjivo gleda kao na model za pokretanje inicijativa na njihovim kontinetima, u Aziji, Africi i Južnoj Americi."
Na nedavnom panelu u Washingtonu ministri rada Indije, Brazila i Južne Afrike su razmjenili iskustva o izazovima i lekcijama koje su naučili.
Ministar rada Južne Afrike, Membathisi Mdladlana je upozorio druge zemlje na oprez jer kaže da i najuspješniji program može imati neke propuste:
"Mi kažemo da nam trebaju donacije za djecu siromašnih porodica kako bi vlada mogla subvencionirati siromašne porodice sa djecom, ali onda neke maloljetnice ostaju trudne da bi dobile pomoć od vlade, jer je to za njih lakši put da poboljšaju standard života, nego da rade ili idu u školu."
Experti kažu da napredak ostvaren u borbi protiv zloupotrebe dječijeg rada može propasti zbog globalne ekonomske krize. Prema Medjunarodnoj organizaciji rada, dječiji rad je posljedica siromaštva, i da bi se radna zloupotreba djece zaustavila treba okupiti prominentne globalne faktore i osigurati veću financijsku pomoć.
