Linkovi

Jonathan Moore, State Department: Neće biti Dejtona 2, ne možemo nametati Ustav, ali Bosni i Hercegovini možemo pomoći

  • Dz. Pecanin

Jonathan Moore

Jonathan Moore

Dok se sve zemlje regiona Zapadnog Balkana kreću, na ovaj ili onaj način, naprijed, Bosna i Makedonija i dalje predstavljaju najveći i najkompleksniji problem u regionu - čulo se ovo danas, kao zajednička nit svih učesnika, u diskusiji posvećenoj Zapadnom Balkanu i njegovim perspektivama za budućnost.

Na panel diskusiji, koju je organizirao Centar za transatlanske odnose pri Univerzitetu Johns Hopkins, je govorio Jonathan Moore, direktor ureda State Departmenta za Jugoistočnu Evropu, te stručnjak pri Centru, Edward Joseph, dok je medijator bio Saša Toperić, suradnik pri istom centru.

Kako je naglasio Jonathan Moore, glavni fokus Sjedinjenih Država je svakako da vide euro-atlantsku integraciju cijelog regiona zapadnog Balkana , minimalizaciju etničkih i nacionalnih tenzija u regionu, ekonomski boljitak i prosperitet, povećanu sigurnost,vladavinu zakona i eliminaciju korupcije.

Osvrčući se posebno na Bih, kao kriznu tačku u regionu, gospodin Moore je rekao:

Kada je u pitanju BiH mi razumijemo da ima dosta frustracija kada je u pitanju struktura Dejtonskog sporazma kojem je bio cilj okončati rat. Struktura Dejtonskog sporazuma je ekstremno komplicirana , medjutim, mislim da nije sigurno da bi drugačije strukture garantirale političku volju . Pitanje se postavlja: može li se dejtonska struktura razmontirati, i čvrst američki odgovor je: Ne, ne može. To je ustavna struktura, i naravno, kao i svaki drugi ustav, i dejtonski se može amendirati kada ima političke volje. Mi se nadamo da će tijekom 2014. godine narod BiH očekivati od političkih lidera da donesu napredak, kakav su lideri u Hrvatskoj donijeli toj zemlji. Mi ne možemo niti želimo nametati novi mirovni sporazum, neće biti Dejtona 2, jer su uvjeti potpuno drugačiji u odnosu na 1995. Ponavljam, može biti amandmana na Ustav BiH, ali to zahtijeva odluku parlamenta. Mi možemo predlagati , pomoći i dati ideje, ali ni mi niti Visoki predstavnik , ne možemo nametnuti novi Ustav.

Na naše pitanje može li konkretno reći kako bi to Sjedinjene Države bile u budućnosti angažirane i kako bi pomogle Bosni i Hercegovini da se pomakne naprijed, Jonathan Moore kaže:

Dejtonska struktura BiH s dva entiteta i Brčko Distriktom je vrlo fiksna i čvrsta. Medjutim amandmana na Ustav mora bii i biti će ih da bi se zemlja pokrenula naprijed. Kako te amandmane uvesti i do koje mjere, to ovisi od toga šta su politički lideri BiH sposobni uraditi. To isto tako ovisi o glasačima u BiH. Uskoro će imati priliku da izaberu lidere koji će nastaviti voditi zemlju. Na žalost, mnogi glasači u BiH odlaze na biračka mjesta i kako bi glasali za nekog na osnovu etničke pripadnosti. Glasovi bi se medjutim morali zasnivati na tome koji su to lideri koji će postići kompromise koji će odvesti BiH u Evropsku Uniju. Bosna je zaostala za svima. Ponavljam, nemamo nekog posebnog plana, nećemo ništa nametati izvana, jer ustav može promijeniti samo narod BiH, njegovi izabrani lideri, a mi možemo pomoći savjetima...

Hoće li biti, medjutim, ikakvog konretnog pritiska ili posljedice kada je upitanju neprovodjenje reforme ustava BiH, što je neophodno za pokretanje ka euro-atlantskoj integraciji, Jonathan Moore zaključuje:


Evropska Unija je na primjer već donijela odluku da će zanijekati 47 miliona u IPA fondovima jer zemlja nije bila spremna da ih primi. Osnovna kazna u demokraciji za nerad političara je da se izaberu novi političari. Doduše ja znam da su alternative bosanskim glasačima vrlo ograničene, i to je problem. U nekim dijelovima BiH znamo da ima nekih alternativa, no jesu li one prave, to nije na nama da odlučimo, zaključio je direktor Odjela State Departmenta za Jugoistočnu Evropu Jonathan Moore.
XS
SM
MD
LG