Linkovi

Pola stoljeća od ubistva Johna Kennedy-a: „Ponosan sam što sam u Berlinu“

  • Jeff Swicord

JFK Berlin

JFK Berlin

Kennedy nije mogao spriječiti gradnju zida Berlinskog zida, ali je želio uvjeriti građane Zapadnog Berlina da sovjetska, komunistička agresija neće preko Zida.

U godinama kratkog i smrtonosnim hicima prekinutog predsjedničkog mandata Johna Kennedy-a hladni rat između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza bio je na vrhuncu. Svijetu najvidljiviji, a građanima Berlina najteži, simbol tog rata bio je najveći njemački grad grad podijeljen na dva dijela. Obilježavajući pedesetu godišnjicu ubistva predsjednika Kennedy-a u Dallasu 22. novembra 1963. godine, danas govorimo o njegovoj posjeti Berlinu i porukama te posjete, aktuelnim i danas i za decenije koje slijede.

"Dosta je onih koji kažu komunizam je budućnost. Neka dođu i vide Berlin"- rekao je, pored ostalog, John Kennedy prilikom posjete Zapadnom Berlinu u junu 1963. godine.

Podijeljeni grad je u to vrijeme bio jedan od frontova američko-ruskog hladnog rata, ističe analitičar njemački Andreas Etges i dodaje:

"Berlin je imao veliku simboličnu vrijednost za obje strane. Posebno za Amerikance kao tačka na kojoj su američke vrijednosti i demokratske slobode trebale biti branjene protiv komunističke moći."

U avgustu 1961. godine sovjetski premijer Nikita Hruščov naredio je gradnju Berlinskog zida da bi bilo spriječeno masovno prebjegavanje Nijemaca iz istočnog u zapadni sektor grada.

Strah i haos bili su svakodnevnica prisjeća se žitelj tadašnjeg Zapadnog Berlina Alexander Longolius:

"Znali smo da će nas zapadni saveznici, posebno Amerikanci, štititi. U početku bila je to neka vrsta naivnog ubjeđenja."

John Kennedy nije mogao spriječiti gradnju zida, ali je želio uvjeriti građane Zapadnog Berlina da sovjetska, komunistička agresija neće preko Zida.

"Ljudi su bili na svim gradskim ulicama, učenici nisu morali u škole, mnogim radnicima dat je slobodan dan" - govori o danu Kennedy-eve posjete Zapadnom Berlinu analitičar Etges.

Videći oduševljenje na ulicama i na prostranom trgu pred Brandeburškom kapijom John Kennedy je osjetio da govor koji je planirao nije adekvatan.

"I on je odlučio da ne održi već pripremljeni govor. Uz neznatnu pomoć drgih, zabilježio je nekoliko rečenica i održao govor koji svi dobro znamo"- kaže Andreas Etges.

"To je prosto bilo nezamislivo. Trg nije bio toliko veliki za sve koji su htjeli čuti i vidjeti. Sve ulice su bile prepune, balkoni takođe. Svi su željeli biti tu" - Alexander Longolius.

"Ponosan sam što sam u Berlinu" – bila je jedna od Kennedy-evih rečenica upućenih Berlincima.

"Mislim da su u tom govoru bile sadržane dvije komponente. Jedna je da je Kennedy govorio o politici detanta i saradnje sa Sovjetskim Savezom" – ocjenjuje analitičar Etges

"Danas, u svijetu slobode, najponosnije je reći "ja sam Berlinac" – bile su Kennedy-eve riječi popraćene najsnažnije izraženim oduševljenjem svih onih koji su tog junskog dana 1963. godine gledali i slušali američkog predsjednika.

"Druga komponenta je bila ponoviti američku posvećenost Berlinu. I Kennedy je to uradio najbolje odabranim riječima" – kaže analitičar Etges.

"Bilo je dilema da li će Kennedy biti u stanju parirati Hruščovu, ili će Hruščov potopiti mladog i neiskusnog predsjednika. Kennedy je raspršio te dileme" – uvjeren je i danas Alexander Longolius

S druge strane zida osjećanje potpuno drugačije kaže Werner Kraetchew, tada stanovnik Istočnog Berlina:

"Reakcija je bila.... mi ne pripadamo tom drugom svijetu i nikada nećemo pripadati jer će Amerikanci pomagati Zapadnom Berlinu, a ne nama.“

Berlinski zid dijelio je grad još 26 godina. Za dan posjete zapadnom dijelu grada predsjednik Kennedy je jednom prilikom rekao da neće nikada dok živi imati dan kao što je bio taj.

XS
SM
MD
LG