James Zogby je postao aktivist na koledžu, inspiriran američkim pjesnikom i mirovnim aktivistom Danielom Berriganom.
godina sam bio uključen u pokret za građanska prava i u protu-ratne aktivnosti. U koledžu sam prvi put sudjelovao u nekom prosvjednom maršu, uključio se u organiziranje prosvjeda i demonstracija. Bio sam svjestan svog nasljeđa i korijena, to me privlačilo, ali nije potpuno zaživjelo sve do rata 1967. kad sam shvatio da bi se moja predanost miru i građanskim pravima trebala u stvarnosti primijeniti i na ljude iz arapskog svijeta.
Zogbyjevi korijeni su u Libanonu. Njegov je otac došao u Ameriku ilegalno, 1922. i postao državljanin nakon vladinog programa amnestije. Obitelj njegove majke doselila se u Sjedinjene Države 1898. Ona sama bila je jako uključena u život arapske zajednice u Utici, u saveznoj državi New York, gdje joj je živjela obitelj. Kako je rasla njegova aktivnost unutar arapsko-američke zajednice, tako se Zogby pridružio ili i sam osnovao čitav niz aktivističkih skupina – Udrugu arapsko-američkih sveučilišnih diplomaca, Kampanju za ljudska prava Palestinaca, te Arapsko-američki odbor protiv diskriminacije.
Studij islama na sveučilištima Temple i Princeton, sedamdesetih godina, donio mu je nova saznanja. "Studij religije, posebice rad nakon toga, kao i postdoktorski studij – koji se bavio posljedicama stresa na religiju i na kulturu – bili su iznimno korisni za ono što radim danas. Mislim da razumijem svijet bolje, da razumijem ljude bolje … da bolje shvaćam kako oni razmišljaju. I Ameriku bolje razumijem zahvaljujući tom radu".
To razumijevanje Zogbyju pomaže u njegovom djelovanju kao kulturološke spone između Sjedinjenih Država i arapskog svijeta, u njegovoj tjednoj rubrici u kojoj američku politiku objašnjava čitateljima arapskih novina, te u televizijskoj kontakt emisiji na televiziji Abu Dhabija koju prenose i neke američke kablovske mreže. Zogbyjev ugled kao vodećeg glasnogovornika arapsko-američke zajednice bio je potvrđen 1984. kad se obratio delegatima Nacionalne konvencije Demokratske stranke, u San Franciscu. "Kao prvi Amerikanac arapskog podrijetla koji se našao na mjestu govornika na nekoj političkoj konvenciji, upravo sam ja nominirao Jesseja Jacksona za predsjedničku kandidaturu. Stajao sam na toj pozornici i pred čitavim svijetom mogao reći: ja sam Amerikanac arapskog podrijetla, moj je otac bio ilegalni imigrant iz malene kamene kućice u brdima Libanona, i evo, upravo ja nominiram za američkog predsjednika praunuka jednog roba. Može li uopće biti bolje američke priče od te?".
Zogby je shvatio da se Amerikanci arapskog podrijetla moraju uključiti u politiku ako žele utjecati na politiku Sjedinjenih Država i na vladine čelnike. I tako je 1985. osnovao Arapsko-američki institut, koji se danas smatra političkim i istraživačkim tijelom arapsko-američke zajednice. Zogby je i danas istaknuta ličnost u Demokratskoj stranci, služeći kao savjetnik u kampanjama predsjednika Clintona i Obame. Pred čitavim nizom kongresnih odbora svjedočio je o američkoj politici na Srednjem Istoku, kao i o građanskim pravima Amerikanaca arapskog podrijetla i onih muslimanske vjere. Kroz Arapsko-američki institut, Zogby je mobilizirao glasače arapskog podrijetla, izvukao ih s margina američke politike i stvorio im identitet koji priznaju ne samo dvije glavne američke stranke, nego i mediji u zemlji, kao i javnost.