Linkovi

Jadranko Prlić osporava udruženi zločinački poduhvat, a Tužilaštvo potvrđuje


Jadranko Prlić na izricanju prvostepene presude 29. maja 2013. godine.

Jadranko Prlić i njegovi branioci iznose danas žalbu na prvostepenu presudu Haškog suda kojom je osuđen na 25 godina zatvora. Na njihove navode odgovor su imali tužioci.

Uz poštovanje prema sudijama koji su osudili Prlića, nekadašnjeg predsjednika Vlade Herceg-Bosne i predsjednika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), branilac Michael Karnavas je članovima novog Sudskog vijeća poručio da prvostepenu presudu „trebaju uzeti i baciti u smeće”.

„To su greške koje čovjek ne bi očekivao od jednog pretresnog vijeća na međunarodnom nivou”, rekao je Karnavas.

Prema presudi, Prlić je u velikoj mjeri doprinio udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem stvaranja hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH).

„Vijeće je, dakle, većinom glasova odlučilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat koji je za krajnji cilj imao uspostavljanje hrvatskog entiteta, djelimično u granicama Hrvatske banovine iz 1939. godine, kako bi se omogućilo ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda”, obrazloženo je u sažetku presude.

Sudije su izvukle zaključak da su krajem 1991. godine članovi rukovodstva Herceg-Bosne i čelnici Hrvatske, među kojima i predsjednik u to vrijeme, Franjo Tuđman, ocijenili da je za „uspostavljanje hrvatskog entiteta neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovništva na teritoriju za koje se tvrdilo da pripadaju Herceg-Bosni”.

„Zločini su bili ishod plana koji su pripremili učesnici u udruženog zločinačkog poduhvata kako bi otjerali muslimansko stanovništvo iz Herceg-Bosne”, zaključile su sudije.

Prlić je u izlaganju kazao da Sudsko vijeće nije razmatralo dokaze prema kojima je Herceg-Bosna bila protiv prekrajanja granica i za saradnju sa muslimanima.

„Vijeće je pogrešno utvrdilo kriminaliziranu namjeru Herceg-Bosne”, kazao je Prlić.

Prema braniocu Karnavasu, u potpunosti je negirana Odbrana Prlića, te su sudije na pogrešan način tumačili dokaze. Kako je rekao, obrazloženja su glasila da su iskazi svjedoka Odbrane „uzeta o obzir”.

„To je jedan običan trik”, dodao je Karnavas.

Naveo je da sudije uopšte nisu u obzir uzele dokumente koji govore o nastanku Herceg-Bosne.

Govoreći o Herceg-Bosni, branilac je kazao da su Hrvati htjeli biti sigurni da će im prava biti zaštićena i da niti jedno razumno Sudsko vijeće nije moglo doći do zaključka da je riječ o udruženom zločinačkom poduhvatu.

Prema Haškom tužilaštvu, dokazi pokazuju da je bila evidentna kontrola rukovodstva Hrvatske nad rukovodstvom Herceg-Bosne.

Tužioci ukazuju na sličnost Hrvatske banovine iz 1939. i Herceg-Bosne iz 1991.

Tužioci ukazuju na sličnost Hrvatske banovine iz 1939. i Herceg-Bosne iz 1991.

U odgovoru na žalbu, tužioci su kazali da je Prlić bio osoba značajne moći. „I koristio je za ostvarivanje zajedničkog cilja”, dodali su.

Tužilaštvo je zatražilo strožije kazne za Prlića i druge.

Suđenje je počelo je 2006. godine, a prvostepena presuda je izrečena sedam godina poslije. Sutra će žalbu na nepravosnažnu presudu iznijeti Bruno Stojić i njegovi branioci.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG