Znanstvenici koji pišu za žurnal Znanost izvještavaju da dva kostura koja su nađena u pećini u Južnoj Africi pripadaju vrstama čovjekolikog majmuna, odnosno prvih rođaka ljudi. Ovo otkriće bi moglo dati novo značenje razvoju naše homo sapiens vrste, i potaknuti veće zanimanje za ljudsku evoluciju. U Natural History muzeju u Washingtonu, otvorena je nova izložba, temeljena na stoljećima dugim znanstvenim istraživanjima.
Nacionalni Prirodoslovni muzej obilježava stotu godišnjicu otvaranjem vrata svoje nove dvorane. Posjetitelji sa svih strana dolaze kako bi potražili odgovor na dugogodišnje pitanje: "Što znači biti ljudsko biće?"
Kustos Rick Potts kaže da 300 fosila i drugih izložaka ilustriraju mozaik tjelesnih promjena i ponašanja, koja su se razvila tijekom vremena.
"Želimo da nam ljudi kažu svoje razumijevanje razvoja svijeta, kako bi onda mogli nadograditi to shvatanje sa znanošću, o tome kada smo se ispravili, kada nam se mozak povećao, kada su društvene veze postale kompleksnije, kada smo počeli razgovarati jedni s drugima. ", kaže kustos.
Posjetitelji promatraju oči replika praljudi, imaju priiku sjesti uz vatru poput svojih predaka, i hodaju otiscima koji su ostavljeni prije 4 milijuna godina u Tanzaniji. Otisci koraka su jednakog razmaka, a i veličine kao u troje predaka koji su hodali afričkom ravnicom prije mnogo godina.
Izložena su i dva dragocjena fosila. Jedan je 28 tisuća stara lobanja Kromanjonca, prvog modernog čovjeka u Europi. Druga je lobanja Neandertalaca, vrste uspravnog primata koji je živio u isto vrijeme sa Kromanjoncem dok nije nestao prije otprilike 30 tisuća godina.
Obe lubanje su posuđene od Muzeja Čovjeka u Parizu. . Otkrivene su u Francuskoj otprilike u isto vrijeme kada je Charles Darwin objavio svoju knjigu "Postanak vrsta" 1859.
Alain Froment, kustos iz francuskog muzeja antropologije, kaže da je Darwin igrao jako važnu ulogu.
"Potaknuo je debatu o postanku ljudske vrste i bilo je iznenađenje naći fosil pračovjeka zajedno sa izumrlim životinjama."
Posjetitelji se potiču da dotaknu replike predaka, da transformiraju svoje lice u lice pračovjeka i da se uključe u predstave evolucije. Ova 6 milijuna stara priča prikazuje i eru dramatičnih klimatskih promjena. Rick Potts kaže da izložba pokazuje kako su se ljudi prilagodili kroz periode visoke vlage, suše, topline i hladnoće.
"Ne samo kako su se prilagođavali na uvjete u afričkoj savani ili kako su Neandertalci preživjeli hladno doba, nego i kako su izrađivali različite alate i kako im se razvijao kompleksni mozak. Razvijanje sposobnosti upotrebe simbola i govora, pokazuju spremnost na fleksibilnost i na prilagođavanje novim uvjetima."
Osjećaj povezanosti je važan za Carlu Weiswurm, posjetiteljicu iz Texasa.
"U svijetu je mnogo konflikta. Kada posjetite izložbu shvatite da svi imamo iste korijene, i pitate se zašto se ne možemo svi slagati kada smo isti?"
Rick Potts se nada da će izložba dati odgovore na mnoga pitanja, i pokazati da su naši preci vrijedni upoznavanja. Upoznavanjem njih, naučit ćemo se što znači biti čovjek.
