Tokom 2013. godine u više zemalja Bliskog Istoka sa dominanstnim arapskim stanovništvom nastavljeni su preokreti pokrenuti izlascima građana na ulice. U takvom okruženju Izrael se suočavao i suočava sa neizvjesnošću i nesigurnošću. Ipak, nuklerni program Irana bio je i ostaje najveća briga lidera te zemlje. Jednostavno rečeno, malo je onih koji u Tel Avivu vjeruju da iranski režim ima ozbiljne namjere da odustane od tog programa.
Ephraim Kam, analitičar Instituta za nacionalnu sigurnost iz Tel Aviva kaže:
"Iranci nisu pokazali spremnost da odustanu od tog programa unatoč velikim ekonomskim nevoljama usljed oštrih sankcija međunarodne zajednice. Sve što rade su pokušaji da nešto malo daju, a dobiju mnogo više i nastave sa realizacijom nuklernog programa."
Izrael pažljivo prati i zbivanja u Siriji. Sukobi u toj, susjednoj, zemlji slabe režim predsjednika Bashara al-Assada i isrpljuju podršku koju režimu pružaju Iran i Hezbollah.
Ely Karmon, analitičar Međunarodnog instituta za borbu protiv terorizma, o neizvjesnom stanju u Siriji kaže:
"Ko će jednog dana voditi tu zemlju čije povelike dijelove sada kontroliraju desetine malih grupa džihadista, salafista, lokalnih gospodara rata....?"
Sukob u Siriji pojačao je tenzije među sunitima i šiitima širom Bliskog Istoka, a dolazak velikog broja militanata i ekstremista da se bore u Siriji je zabrinjavajući, ocjenjuje analitičar Kam:
"Izraelce brine to što bi se, kada sukobi u Siriji počnu jenjavati, ti militanti mogli pokušati krenuti na nas. To je problem, ne sada, ne odmah sutra.... Sada se dešavaju mali incidenti, ali to se može promijeniti."
Na vojni udar u Egiptu Izrael je reagirao sa olakšanjem. Nova vlada u Kairu zaustavila je aktivnosti terorista na Sinaju, a nastoji i oslabiti Hamas koji kontrolira Pojas Gaze. Uz to, i oživljavanje mirovnih pregovora sa Palestincima nakon trogodišnjeg potpunog zastoja povod je za nadu. Međjutim, analitičari su pesimisti.
Ely Karmon ističe da su najveća kočnica tvrdolinijaši i na palestinskoj i na izraelskoj strani i dodaje:
"Mislim da je nužno potreban jedan privremeni sporazum kojim bi se Palestincima dali simbolični teritorijalni ustupci i mnogo više slobode kretanja i ekonomskih podsticaja. Nužan je jedan generalni okvir koji bi vodio finalnom sporazumu."
I Palestinci su pesimisti. Ne vjeruju da je Izrael spreman na ustupke i da je spreman zamrznuti gradnju naselja na Zapadnoj Obali.
Hadi Abdul Mahdi, analitičar istraživačkog instituta PASSIA iz istočnog dijela Jerusalema ističe:
"Palestinci su držani i biće držani u vrlo ograničenom autonomnom statusu, pod izraelskom vojnom kontrolom, takođe i pod kontrolom zapadnih sila, uz neznatne lokalne ovlasti u okviru postojećih aranžmana."
Izraelski lideri tvrde da su spremni na ustupke, ali i da su im potrebne garancije za sigurnost Izraelaca. S obzirom na veliki broj incidenata u 20013. godini, malo je vjerojatno da će biti značajnijih ustupaka.
Ephraim Kam, analitičar Instituta za nacionalnu sigurnost iz Tel Aviva kaže:
"Iranci nisu pokazali spremnost da odustanu od tog programa unatoč velikim ekonomskim nevoljama usljed oštrih sankcija međunarodne zajednice. Sve što rade su pokušaji da nešto malo daju, a dobiju mnogo više i nastave sa realizacijom nuklernog programa."
Izrael pažljivo prati i zbivanja u Siriji. Sukobi u toj, susjednoj, zemlji slabe režim predsjednika Bashara al-Assada i isrpljuju podršku koju režimu pružaju Iran i Hezbollah.
Ely Karmon, analitičar Međunarodnog instituta za borbu protiv terorizma, o neizvjesnom stanju u Siriji kaže:
"Ko će jednog dana voditi tu zemlju čije povelike dijelove sada kontroliraju desetine malih grupa džihadista, salafista, lokalnih gospodara rata....?"
Sukob u Siriji pojačao je tenzije među sunitima i šiitima širom Bliskog Istoka, a dolazak velikog broja militanata i ekstremista da se bore u Siriji je zabrinjavajući, ocjenjuje analitičar Kam:
"Izraelce brine to što bi se, kada sukobi u Siriji počnu jenjavati, ti militanti mogli pokušati krenuti na nas. To je problem, ne sada, ne odmah sutra.... Sada se dešavaju mali incidenti, ali to se može promijeniti."
Na vojni udar u Egiptu Izrael je reagirao sa olakšanjem. Nova vlada u Kairu zaustavila je aktivnosti terorista na Sinaju, a nastoji i oslabiti Hamas koji kontrolira Pojas Gaze. Uz to, i oživljavanje mirovnih pregovora sa Palestincima nakon trogodišnjeg potpunog zastoja povod je za nadu. Međjutim, analitičari su pesimisti.
Ely Karmon ističe da su najveća kočnica tvrdolinijaši i na palestinskoj i na izraelskoj strani i dodaje:
"Mislim da je nužno potreban jedan privremeni sporazum kojim bi se Palestincima dali simbolični teritorijalni ustupci i mnogo više slobode kretanja i ekonomskih podsticaja. Nužan je jedan generalni okvir koji bi vodio finalnom sporazumu."
I Palestinci su pesimisti. Ne vjeruju da je Izrael spreman na ustupke i da je spreman zamrznuti gradnju naselja na Zapadnoj Obali.
Hadi Abdul Mahdi, analitičar istraživačkog instituta PASSIA iz istočnog dijela Jerusalema ističe:
"Palestinci su držani i biće držani u vrlo ograničenom autonomnom statusu, pod izraelskom vojnom kontrolom, takođe i pod kontrolom zapadnih sila, uz neznatne lokalne ovlasti u okviru postojećih aranžmana."
Izraelski lideri tvrde da su spremni na ustupke, ali i da su im potrebne garancije za sigurnost Izraelaca. S obzirom na veliki broj incidenata u 20013. godini, malo je vjerojatno da će biti značajnijih ustupaka.
