Nakon iskustva sa Bosnom, direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe je upozorila o ozbiljnim posljedicama ukoliko se, nakon okončanja sukoba, ne obrati pažnja na zločine počinjene u Siriji i ukoliko se ne pokrene potraga za, kako se procjenjuje, desetinama hiljada nestalih.
Ova organizacija sa sjedištem u Sarajevu trenutno radi na Balkanu, u Iraku, Libiji, na Kipru, u Čileu, El Salvadoru, a pomaže i interpolu da identificira žrtve nedavnog napada na trgovački centar Westgate u Keniji.
Direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe Katherine Bomberger kaže da se neće moći postići trajni mir u Siriji sve dok se ne identificiraju nestali. Na osnovu iskustava iz ratova na Balkanu, Iraku i Libiji, ona kaže da je uloga države u procesu potrage i identifikacije sada mnogo jasnija.
Bosna, da tako kažemo, služi kao primjer za Siriju i druge zemlje vezano za ono što sama država mora uraditi. Možda je to interesantno, s obzirom na to koliko je dugo vremena trebalo, ali jedan od razloga zašto je trebalo toliko dugo vremena je, jer tamo prije i odmah nakon sukoba nismo shvatali šta tačno Bosna mora uraditi, koji su zahtjevi od države, jer takvo što ne postoji u okviru međunarodnog zakona, rekla je gospođa Bomberger.
Ona je dodala da je sakupljanje DNK primjeraka na samom početku procesa bilo od ključne važnosti. Neke bosanske obitelji 20 godina čekaju da pronađu svoju rodbinu putem DNK identifikacije. 53-godišnji Muhamed Behrić iz Prijedora još uvijek traži ostatke svoje majke, koju su, kako kaže, ubili njeni susjedi. Tek prije nekoliko sedmica je obaviješten da su ostaci pronađeni u masovnoj grobnici u blizini sela Tomašica. Muhamed je svoj DNK primjerak dao komisiji još 1997, ali do sada nije bilo rezultata.
Katherine Bomberger kaže da njena organizacija procjenjuje da je oko 100 hiljada ljudi ubijeno ili nestalo u Siriji od početka sukoba, i da pronalazak i identifikacija žrtava mora biti prioritet kada sukobi prestanu.
Ova organizacija sa sjedištem u Sarajevu trenutno radi na Balkanu, u Iraku, Libiji, na Kipru, u Čileu, El Salvadoru, a pomaže i interpolu da identificira žrtve nedavnog napada na trgovački centar Westgate u Keniji.
Direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe Katherine Bomberger kaže da se neće moći postići trajni mir u Siriji sve dok se ne identificiraju nestali. Na osnovu iskustava iz ratova na Balkanu, Iraku i Libiji, ona kaže da je uloga države u procesu potrage i identifikacije sada mnogo jasnija.
Bosna, da tako kažemo, služi kao primjer za Siriju i druge zemlje vezano za ono što sama država mora uraditi. Možda je to interesantno, s obzirom na to koliko je dugo vremena trebalo, ali jedan od razloga zašto je trebalo toliko dugo vremena je, jer tamo prije i odmah nakon sukoba nismo shvatali šta tačno Bosna mora uraditi, koji su zahtjevi od države, jer takvo što ne postoji u okviru međunarodnog zakona, rekla je gospođa Bomberger.
Ona je dodala da je sakupljanje DNK primjeraka na samom početku procesa bilo od ključne važnosti. Neke bosanske obitelji 20 godina čekaju da pronađu svoju rodbinu putem DNK identifikacije. 53-godišnji Muhamed Behrić iz Prijedora još uvijek traži ostatke svoje majke, koju su, kako kaže, ubili njeni susjedi. Tek prije nekoliko sedmica je obaviješten da su ostaci pronađeni u masovnoj grobnici u blizini sela Tomašica. Muhamed je svoj DNK primjerak dao komisiji još 1997, ali do sada nije bilo rezultata.
Katherine Bomberger kaže da njena organizacija procjenjuje da je oko 100 hiljada ljudi ubijeno ili nestalo u Siriji od početka sukoba, i da pronalazak i identifikacija žrtava mora biti prioritet kada sukobi prestanu.
