Linkovi

Mađarska: Gradnjom barijere prema Srbiji presjeći rijeku imigranata

  • Henry Ridgwell, VOA

Izbjeglice iz Afganistana na mađarskoj-srbijanskoj granici u blizini Asotthaloma

Izbjeglice iz Afganistana na mađarskoj-srbijanskoj granici u blizini Asotthaloma

"Mi nećemo gradidti zidove. To mogu garantirati. Srbija neće samu sebe zatvarati. Ne želimo živjeti u Auschwitzu."

Mađarska je najavila da će podići visoku ogradu duž granice sa Srbijom da bi smanjila i presjekla prelazak ilegalnih imigranata koji sa Bliskog Istoka, iz azijskih i afričkih zemalja, preko juga Evrope, onda kroz Makedoniju i Srbiju, ulaze na prostor Evropske unije. Na desetine hiljada izbjeglica prešlo je do sada preko mađarsko-srbijanske granice na putu do zapadnoevropskih članica Evropske unije. Reakcija Srbije na tu najavu bila je vrlo oštra, a plan gradnje ograde upoređen je sa ogradama iz vremena nacističkih koncentracionih kampova.

Blizu 60 hiljada ilegalnih emigranata ušlo je ove godine na teritoriju Mađarske, u najvećem broju iz Srbije. Za mađarsku vladu to je, najjednostavnije rečeno, previše a način da se zaustave ti prelasci je četiri metara visoka ograda duž 175 kilometara duge granice sa Srbijom. Zoltan Kovacs, glasnogovornik mađarske vlade tim je povodom rekao:

"Te izbjeglice, iz mnogih, potpuno različitih zemalja nastoje u Evropu ući ilegalno, stvarajući u posljednjih 20-ak godina brojne probleme, često nerješive, za zemlje na zapadu Evrope. Mi želimo izbjeći da se to i nama desi, ovdje u Mađarskoj."

Mađari koji žive iz granicu sa Srbijom podržavaju plan o gradnji barijere. Zoltan Salinger, graničar, stanovnik pograničnog područja, ističe:

"Roditelji se plaše da djecu puste napolje same. Svi smo zabrinuti zbog najezde imigranata, mada je činjenica da nismo imali nikakvih problema sa njima."

Na najavu plana o podizanju ograde srbijanski premijer Aleksandar Vučić reagirao je vrlo oštro:

"Mi nećemo gradidti zidove. To mogu garantirati. Srbija neće samu sebe zatvarati. Ne želimo živjeti u Auschwitzu."

Za Mađarsku, zemlju koja je nekada bila pod čvrstim sovjetskim pritiskom i dominacijom, gradnja ograde duž granice je vrlo osjetljivo pitanje. Julia Ivan, odvjetnica u mađarskom ogranku Helsinškog komiteta, ističe:

"Dvadeset šest godina nakon pada čelične zavjese i Berlinskog zida, vrlo je tužno vidjeti da će u Mađarskoj nova čelična zavjesa, nova ograda od bodljikave žice, biti podignuta."

Ana Shea, predstavnica Amnesty Internationala, dodaje da bi Evropa trebalo da podrži izbjeglice:

"Ja bih mogla reći da, uskraćujući podršku izbjeglicama, izbjegavamo preuzeti bilo kakvu odgvornost. Izbjeglice ne žele biti izbjeglice. Žele živjeti pod svojim krovom. Ali kada su u neizdrživim situacijama, odlučuju se na izbjeglištvo."

Izbjeglice će nastaviti da stižu do mađarske granice. Makedonija, jedna od prolaznih etapa, od prošlog četvrtka dozvoljava emigrantima 72 sata besplatnog tranzita javnim transportom kroz zemlju. Prije toga morali su kroz Makedoniju pješice ili biciklima.

Mnogi od izbjeglica su nevoljnici sa prostora sukoba i lokalnih ratova, poput sirijskog ili afganistanskog. Nuria je Afganistanac:

"Tamo su Talibani i ekstremisti Islamske države. Otimaju, ubijaju, bombe eksplodiraju svakodnevno. Nemoćni smo, nema sigurnosti i zaštite i zato napuštamo Afganistan."

Na ulicama mađarskih gradova sve je više panoa sa sloganima kojima vlada poručuje da Mađarima niko neće uzeti radna mjesta. Na takve poruke aktivisti za poštivanje ljudskih prava i podršku izbjeglicama odgovaraju koristeći se i on-line stranicama Ujedinjenih naroda na kojima su predstavljeni izbjeglice koji su čvrsto stali na noge - poput jednog Afganistanca, turističkog vodiča i izbjeglice iz Bangladeša, vlasnika restorana.

XS
SM
MD
LG