Linkovi

SAD: Humanistika na udaru tehnološkog doba i budžetskih makaza

  • Faiza Elmasri
  • VOA

SAD: Humanistika na udaru tehnološkog doba i budžetskih makaza

SAD: Humanistika na udaru tehnološkog doba i budžetskih makaza

Pronalaženje praktičnih primjena može pomoći humanistici da preživi pritiske novog tehnološkog razdoblja i dokaže da su etika, vrijednosti i kritička razmišljanja relevantna i u 21. stoljeću.

“Humanistika” je izraz za akademske discipline u čijim se okvirima proučavaju jezici, književnost, umjetnost, povijest, kultura, filozofija, siologija, religiju…. Studij tih displina bio je u Sjedinjenim Američkim Državama najpopularniji 60-ih godina, bio je tada na svojem vrhuncu. Tokom idućih decenija našao se u oštrom padu. Danas prirodne znanosti, tehničke studije, matematika... privlače više pažnje i…. više dolara. To za mnoge američke koledže i univerzitete to znači mnogo manje studenata koji upisuju i studiraju humanistiku i te discipline su prve na udaru kada je nužno kresati troškove i sanirati visokoškolske budžete.

Koliko je to zaista i opravadano?

Tim Clark je student završne godine na koledžu Amherst, malom univerzitetu humanističkih znanosti u zapadnom dijelu savezne države Massachusetts. Studira latinski, grčki i arheologiju i kaže da je on sam, zahvaljujuci upravo tim, nije ono što je bio prije četiri godine, da se promijenio:

“Studij tih klasičnih predmeta, kao i povijesti, doista je promijenio način na koji razmičljam, način na koji danas svijet gledam. Naučio sam kako ne tražiti za sve jedan jedini, jasan odgovor, nego uvijek sagledavati razne elemente i aspekte nekog pitanja. Koledž za humanističke znanosti priprema vas na to kako da kritički razmisljate, kako da analizirate.”

Mnogi, dodaje Tim, ne vide koristi od studija humanistike:

“Kad kažem da ću diplomirati klasične jezike, mnogi me pitaju i kažu…. “a što ćeš sa tim? Sve to što si naučio nije više relevantno u ovom, modernom svijetu.”

“Nema uopće sumnje - kaže Carolyn Martin, predsjednica Amherst Collegea - da je sve više onih koji diplomiraju iz područja prirodnih znanosti i tehnologije i da su to danas bitna područja. No, činjenica je da su studiji, kulture, literature, filozofije…. putevi razmišljanja i interakcije s drugima od jednake važnosti.”

Na prijašnjoj funkciji, kao rektor univerziteta Wisconsin, gospođa Martin ističe da je osjećala pritisak da stalno mora braniti značaj studija humanistike na tom univerzitetu. Ove godine, kao članica je komisije pri Američkoj akdemiji za umjetnost i društvene nauke koja se bavi upravo tim problemom…...

“…..zagovaram stav da su nam sva znanja potrebna, ne samo zato da bi univerziteti osigurali što vise novca, nego i zato da mladima prenesemo fundamentalna znanja i iskustva iz svih segmenata znanosti taložena stoljećima”

No, nije svatko tog mišljenja. U oktobru prošle godine guverner Floride je izjavio da bi novcem poreskih obveznika Floride trebalo podsticati tehničke nauke i studije, a ne “obrazovati one koji neće moći dobiti posao kao antropolozi.” Budući da vlade američkih saveznih država kontroliraju dvije trećine svih novčanih sredstava namijenjenih visokom obrazovanju, na javnim koledzima i univerzitetima, odnos tih vlada - prihvaćanje ili ignoriranje humanistike - može itekako uticati na budućnost humanističkih znanosti.

Travis Riendl, glasnogovornik Nacionalne aoscijacije guvernera, asocijacije koja učestvuje u usklađivanju obrazovnih prioriteta saveznih drzava sa ekonomskim razvojem, ističe:

“Od kritične je važnosti upravo to kakve studije i diplomirane student savezne države trebaju da bi udovoljile svojim i sadašnjim i budućim ekonomskim zahtjevima.”

Asocijacija, kaže gospodin Reindl, ne savjetuje vladama saveznih država da uskraćuju novčana sredstva, odnosno režu budžet, za studij humanistike:

“Ne radi se tu o ili-ili… ili humanisticke ili prirodne znanosti. Izazov i zadatak koji se postavljaju pred nas je uspostaviti pravu ravnotežu između toga dvoga. Jer trebaju nam inženjeri i znanstvenici koji znaju logično i elokventno pisati i govoriti, koji razumiju i znaju cijeniti kulturu i razlike i koji ih poštuju… Trebaju nam, dakle, ljudi koji mogu i znaju raditi s drugim ljudima, bilo to u istoj zgradi, pod istim krovom, ili na drugoj strani svijeta.”

Da bi ostao relevantan i izbjegao rezanje budžeta, studij humanističkih znanosti, dodaje gospodin Reindl, mora se mijenjati:

“Primjerice, treba vidjeti možemo li stvarati partnerstva između sveučilista u okviru kojih bi fakulteti “posuđivali…” zajednički koristili svoje resurse i međusobno dijelili neke programe i predavanja. Možemo li, uz pomoć tehnologije, realizirati programe daljinskog učenja i tako osigurati nastavak bitnih programa unutar zahtjeva za budžetskim ograničenjima?”

Richard Freeland, povjerenik za visoko obrazovanje u saveznoj državi, zagovara obimnije održavanje studija humanističkih znanosti kako bi studenti širili horizonte, širili spoznaje, način razmišljanja, kreativnost, analitičnost… Kao mogućnost, primjera radi, navodi:

“Mogla bi se kombinirati dva glavna predmeta studija, ima se za to dovoljno prostora i vremena, i u okviru glavnog i sporednog studija studenti bi mogli slušati predavanja, studirati mašinstvo, elektriku, poslovanje, medicine uz istovremeni, sporedni studij neke od humanističkih disciplina.”

A i studenti humanističkih znanosti, kao glavnog studija, uvjeren je gospodin Freeland, mogli bi svoja znanja korisno koristiti u nekim drugim, više tehničkim, područjima.

Primjerice, u svijetu koji je sve globaliziraniji, znanje stranih jezika od nevjerojatne je važnosti u područjima kao što su finansije, inženjerstvo, zdravstvo. S druge strane, u programima engleskog jezika tehničko i praktično pisanje poprima sve veću važnost diljem zemlje. Kad je riječ o glazbi, niz univerziteta ima programe za one koji nisu dovoljno talentirani da budu izvođači i da na taj način zaradjuju, ali imaju dovoljno interesa i ljubavi za glazbu da ih takvi programi uspješno mogu pripremiti za rad u glazbenoj industriji.”

Pronalaženje praktičnih primjena, kaže visoki povjerenik Massachusettsa za visoko obrazovanje, može pomoći humanistici da preživi pritiske novog tehnološkog razdoblja i dokaže da su etika, vrijednosti i kritička razmišljanja relevantna i u 21. stoljeću.

XS
SM
MD
LG