Napad na američku ambasadu u BiH izvrstan primjer globalnog džihadizma

Dr. Sebastian Gorka, stručnjak za nacionalnu sigurnost, terorizam i demokratizaciju, i asistent profesora na Nacionalnom univerzitetu za odbranu u Washingtonu, smatra da incident koji se prošlog petka dogodio u Sarajevu nije neobičan. On kaže da je zabrinjavajući trend međunarodnog izvoza ideologije, što on naziva globalni jihadizam.

To je još samo jedan dokaz onoga što smo vidjeli u posljednjih 30 godina, a to je sve veći trend od strane određenih fundamentalističkih i ekstremističkih grupa i pojedinaca, kao što je deobandi koncept u islamu, ili wahabizam u Saudijskoj arabiji, čiji elementi smatraju da je neophodno izvoziti u inostranstvo nasilnu verziju islama, što ja nazivam globalni jihadizam. Ovaj najnoviji napad je izvrstan primjer. Kada živite u zajednici u kojoj nema adekvatnih obrazovnih mogućnosti, ili mogućnosti zapošljavanja, i kada neko sa srednjeg istoka ili južne Azije sa puno novca dođe u takvu sredinu i ponudi da izgradi medresu ili kulturni centar, ili plati vama da dođete na srednji istok da studirate fundamentalističku interpretaciju vjere-to onda može imati ovakav efekat, kaže doktor Gorka.

On naglašava da postoji veoma uznemiravajući trend međunarodnog izvoza ideologije koju naziva globalni jihadizam. Ti ekstremisti, ukoliko smatraju da trebaju koristiti nasilje, ga u potpunosti vide kao dio svoje misije.


Napadi koje smo nedavno mogli vidjeti na Balkanu su odjek 11 septembra, Mumbaija, Amana, Londona, Madrida. Ti napadi nisu slučajni, oni su povezani, osobito na ideološkoj osnovi.

Međutim, možete izložiti argumenat da ne morate biti religiozni da budete nasilni. Imate terorističke grupe kao što su anarhisti, koji poriču religiju, a koji su veoma nasilni. Anarhisti su ubili 8 šefova država ili kraljeva i kraljica u periodu od 20 godina na početku 20-og vijeka. Pitanje je šta te grupe rade i da li mogu izraziti predanost ustavnom poretku zemlje u kojoj žive. Uzmimo primjer majora Nidala Hassana, koji je bio major u američkoj vojsci i dao zakletvu odanosti ne samo Sjedinjenim državama, nego i američkim oružanim snagama i američkom predsjedniku. Međutim kada je dobio naređenje da se ide boriti u Iraku, on je odlučio da su njegove vjerske obaveze važnije od poštovanja američkog ustava. Stoga se, kada govorimo o wehabijama, postavlja pitanje da li oni poštuju lokalni politički poredak, te ustavne norme zemlje u kojoj se nalaze, bilo na Balkanu ili bilo gdje drugo, ili smatraju da imaju višu dužnost. Mislim da moramo veoma pomno pratiti šta je to što wehabijske organizacije ili aktivisti rade, a ne samo šta je ono što govore, kaže doktor Gorka.

On smatra da svaka zemlja, bilo da ima jak ili slab političko-pravni sistem, bez obzira da li je novostvorena ili ne, mora jasno definirati šta je terorizam i kažnjavati ga.

Možda zvuči nevjerovatno, ali ima zemalja u svijetu koje nemaju adekvatnu definiciju terorizma, čak i 10 godina nakon 11 septembra, i svih drugih terorističkih napada koji su se desili. Morate postaviti granicu između prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja. Ako se može dokazati da je pojedinac prekoračio tu granicu i ugrozio ne samo ustav nego i živote ljudi oko sebe, onda bi trebao biti kažnjen, i ako to znači zatvorsku kaznu, trebao bi se naći iza rešetaka, kaže za Glas Amerike stručnjak za terorizam, Sebastian Gorka.