Linkovi

Svijet: Jaz između bogatih i siromašnih sve dublji

  • Henry Ridgwell, VOA

Iduće godine 1 posto najbogatijih, koji sada drže 48 odsto svjetskog bogatstva, posjedovaće više od 50 procenata tog bogatstva.

Ukupno bogatstvo samo jednog procenta najbogatijih ljudi biće iduće godine veće od zajedničkog imetka 99 posto svjetskog stanovništva, upozoravaju predstavnici humanitarne organizacije Oxfam. Aktivisti Oxfama traže od političara, zakonodavaca i svih drugih koji mogu uticati na pravedniju preraspodjelu bogatstva da učine mnogo više da se smanji sve dublji jaz između onih koji imaju i nevoljnika koji nemaju i žive na granici pukog preživljavanja, od danas do sutra, vrlo često gubeći tu bitku.

Eksplozija nejednakosti, kako kažu u Oxfamu, snažno koči borbu protiv siromaštva. Sada, kada svaka deveta osoba na svijetu gladuje, jaz između bogatih i siromašnih je skandalozan ističe Max Lawson, predstavnik Oxfama i dodaje:

"Nevjerojatna koncentracija bogastva u rukama malog broja ljudi rezultira strahovitim podjelama, ekonomski je neefikasna i pogubna. To je vrlo loše po cijelu planetu, vrlo destimulatvno po ekonomski razvoj. I sve se to i dalje pogoršava."

Objavljivanje temeljite analiza Oxfama podudara se sa održavanjem svjetskog ekonomskog foruma u luksuznom švicarskom zimovalištu Davos. To je za aktiviste Oxfama dobra prilika da političare i ekonomske stručnjake pozovu, da od njih traže, veći i efikasniji angažman na smanjivanju ekstremne imovinske nejednakosti. Jedan od načina je veće oporezivanje bogatih.

"Rudarske kompanije u Africi ostvaruju ogroman profit, a ne plaćaju nikakve poreze. Porez nije samo novac. Porez je hrana za gladne, to je novac za škole, bolnice...." - naglašava Max Lawson.

Temeljeći procjene i na podacima švicarke banske Credit Suisse i magazina Forbes, u analizi Oxfama ocjenjuje se da će 1 posto najbogatijih, koji sada drže 48 odsto svjetskog bogatstva, iduće godine posjedovati više od 50 procenata tog bogatstva.

Andy Green, profesor Instituta za obrazovanje londonskog univerzitetskog koledža, kao jedan od mehanizama koji podstiču produbljivanje jaza nejednakosti navodi:

"Tehnološke promjene, koje uvijek idu u prilog obrazovanijim i stručnijim, smanjuju potrebu za radnicima nižeg nivoa obrazovanja i stručnosti. Time se smanjuje mogućnost boljih zarada, slabi pregovarčka pozicija sindikata tih radnika, a jača moć korporacija."

Tom moći bitno se utiče na državnu politiku, dodaje profesor Green:

"Velike korporacije imaju ogromnu moć lobiranja, uticanja na donošenje zakonske regulative koja pruža okvir za ogroman profit i daje otvorene ruke za gotovo neograničeno plaćanje članova upravnih odbora direktora, menadžera..."

Osim moralnih i ekonomskih aspekata jaza između siromašnih i bogatih, neravnomjerno raspoređeno bogatstvo utiče na rast ekstremizma, nasilja i terorizma upozorava Tim Krieger, profesor unuiverziteta u Frajburgu:

"Čak i terorizam motiviran vjerskom isključivošću ima snažnu ekonomsku komponentu. Religija se koristi da se podstakne i razbukta nezadovoljstvo političkim i ekonomskim stanjem, pri čemu je imovinska nejednakost vrlo bitan faktor tog podsticanja."

Jug Evrope je, kako ocjenjuju mnogi analitičari, region koji su zbog sve većeg jaza između bogatih i siromašnih proteklih godina potresali socijalni nemiri. Primjera radi, u Grčkoj, najteže uzdrmanoj unutranjom finansijskom i globalnom ekonomskom krizom, ekstremna politika ekstremno lijeve stranke Syriza ima sve više pristalica i mogla bi, kako se procjenjuje, i da pobijedi na izborima slijedećeg tjedna.

Ono što je izvjesno je da ekstremizam bilo koje vrste siromašnim neće pomoći da budu bogatiji.

XS
SM
MD
LG