Linkovi

Pogled na svjetsku ekonomiju 2010: Oporavak sve vidljiviji

  • Mil Arcega

Prosvjedi u Grčkoj

Prosvjedi u Grčkoj

Poslije dvogodišnjeg privrednog zastoja, globalna ekonomija je još uvek krhka

Globalna ekonomska recesija se počela smanjivati, ali stručnjaci navode da se u svijetu i dalje osjećaju posljedice privrednog zastoja, medju njima visoka stopa nezaposlenosti, kriza prezaduženosti u nekim evropskim zemljama, kao i neravnomjeran privredni oporavak.

No, sve u svemu, kratak pregled globalne ekonomske situacije tijekom 2010. pokazuje da je svijet generalno gledajući, prebrodio najtežu ekonomsku krizu u ovoj generaciji.

Međutim, poslije dvogodišnjeg privrednog zastoja, globalna ekonomija je još uvek krhka, a dosadašnji oporavak je uglavnom rezultat privredne ekspanzije u zemljama u razvoju, kaže stručnjak pri Svjetskoj banci Hans Timmer.

„Ubjedljivo najvažnija stvar tijekom globalne recesije su snažni privredni pokazatelji kao što su ekonomski rezultati rastućih ekonomija, posebno u Aziji i sve više u Latinskoj Americi.“

Brzi privredni napredak zemalja kao što su Kina, Indija i Brazil, ukazuju na sve veću neravnotežu. Uporno visoka stopa nezaposlenost u Americi i prijetnja financijske nelikvidnosti 16 zemalja EU još jedan su podsjetnik da oporavak neće biti lak i bez poteškoća.

Uri Dadush je direktor Međunarodnog ekonomskog programa u Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir:

„Mislim da je najvažniji događaj 2010-e nastavak oporavka, koji je u stvari prilično brz. Ali, smatram da je druga po značaju stvar tijkom 2010. izbijanje dužničke krize u Evropi, koja i dalje tinja i prijeti da ugrozi globalnu ekonomiju u 2011.“

U jeku prosvjeda u Grčkoj zbog mjera štednje, koje su zavedene kao preduslov za paket financijske pomoći Evropske unije, zabrinuti investitori su izgubili povjerenje u euro. Ni dolar nije prošao mnogo bolje. Nedjelju dana pred održavanja ključnog sastanka lidera Grupe 20, američka centralna banka odnosno Uprava federalnih rezervi je saopćila da planira da otkupi vladine obveznice u visini od 600 milijardi dolara. Nova politika ima za cilj smanjenje bankarskih kamata i jačanje američke privrede.

Međutim, lideri zemalja G20 kritiziraju Sjedinjene Države da plave svjetska tržišta sa dolarima kako bi američka izvozna roba bila jeftinija od proizvoda ostalih zemalja.

Takva politika je podstakla protekcionistički nagon i potkopala američki argument da Kina manipulira svojom valutom, kaže Domenico Lombardi, pri Institutu Brookings u Washingtonu:

„Tempiranje tog saopćenja nije bilo baš najbolje izabrano, jer je poremetilo priliku za ostvarenje pune suradnje na pomenutom skupu, pošto su rastuće ekonomije na to reagirale negativno.“

Bez hitnosti koja je karakterizirala prethodne sastanke, lideri Grupe 20 su jedino uspjeli da se slože u osudi manipulacije domaćim valutama. Međutim, nemogućnost nalaženja zajedničkog jezika brzo je zasjenila strepnja od šire evropske finansijske krize. Suočena sa bankarskom krizom i nemogućnošću da otplati dugove, Irska je bila druga zemlja po redu koja je zatražila finansijsku pomoć.

Bez formiranja većeg fonda, pašće i druge prezadužene zemlje, tvrdi Desmond Lachman iz Instituta American Enterprise:

„Slijedeća zemlja biće vjerovatno Portugal, a poslije Portugala je na redu Španija.“

Španija predstavlja najveći problem za Evropsku uniju. Ali, mnogi smatraju da je isuviše rizično dozvoliti kolaps treće po veličini evropske privede, kao što je Španija.

„Poznato je moje stajalište da zemlje kao što su Portugal, Španija i Irska nisu u stanju da se drže strogih pravila koje diktira euro.“

Međutim, stručnjak pri Svetskoj banci, Hans Timmer kaže da su predviđanja o padu eura pretjerana:

„Lachman potcjenjuje istrajnost evropskih političara u podršci euru i preduzimanju svih mogućih mjera za zaštitu valute.“

Ekonomisti takođe navode da je finansijski stabilna Evropa od ključne važnosti za globalni oporavak. Domeniko Lombardi kaže da je to naročito važno za afričke zemlje čiji budžeti dobrim dijelom ovise o europskoj finansijskoj pomoći.

„Ako se poprave prilike u Evropi, jasno je da će i Afrika imati koristi od toga.“

Mnogi ekonomisti se slažu da zbog sve veće globalne međusobne ovisnosti, brza ekspanzija nekih od rastućih ekonomija neće moći da se održi bez uravnoteženog rasta zapadnih zemalja, a Hans Timmer dodaje:

„Dio problema je što nezaposlenost sve više postaje dio strukture američke privrede. Ona je koncentrirana u sektorima koji su bili neodrživo veliki tijkom ekonomskog buma, zbog čega sada treba otvarati radna mjesta u drugim sektorima privrede.“

Ali, kako se primiče kraju stara i počinje nova godina, pomalo pokasno ali uvjerljiv rast potrošnje u Americi, je umanjio izglede za novu rundu recesije. Pa ipak, i najoptimističniji analitičari predviđaju spor, mukotrpan, mada istrajan privredni rast tijekom 2011. godine, uporedo sa brzim porastom duga.







XS
SM
MD
LG