Glavna skupština Ujedinjenih naroda sazvala je sastanak na visokoj razini s ciljem rasprave o jednom od najvećih ubojica u svijetu – nezaraznim bolestima. Svjetski čelnici razmatrali su na koji način vlade mogu smanjiti broj umrlih svake godine – njih 36 milijuna! – od bolesti koje se mogu spriječiti i liječiti, poput dijabetesa, raka, te bolesti srca i pluća.
Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda Ban Ki-moon otvorio je dvodnevno zasjedanje upozorenjem:
"Prognoza je tmurna. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, broj smrti od nezaraznih bolesti povećat će se u slijedećem desetljeću za 17 posto. U Africi, skočit će za 24 posto. Ta je statistika alarmantna, ali znamo kako sniziti te brojke."
Kako je rekao, ključ sniženja stope smrtnosti od tih bolesti je jednostavan i uključuje pojačanu tjelovježbu, poboljšanje prehrane i proširenje preventivnih pregleda za njihovu ranu dijagnostiku. Glavni tajnik je također pozvao i relevantne industrijske grane na odgovorno ponašanje.
"Posebice pozivam korporacije koje zarađuju na prodaji prerađene hrane djeci da djeluju s punim integritetom. Ne mislim samo na proizvođače hrane, nego i na medije, marketinške i oglašivačke kompanije koje u tim poslovnim poduhvatima igraju središnju ulogu. Oni koji profitiraju od prodaje alkohola moraju dati svoj doprinos promicanju umjerenosti u konzumiranju alkohola. A svi možemo raditi na okončanju korištenja duhana."
Direktorica Svjetske zdravstvene organizacije Margaret Chan rekla je na skupu da obrađeni prehrambeni proizvodi – u kojima se nalaze velike količine soli, trans-masnoća i šećera – postaju nova osnovna hrana u svijetu. Kako je rekla, takvi su proizvodi lako dostupni i intenzivno reklamirani, a za sve veći broj ljudi to je i najjeftiniji način da se napuni želudac. Ali, upozorila je Chan, taj trend je doveo do zabrinjavajućeg povećanja opsega struka, faktora koji pridonosi rastu učestalosti nezaraznih bolesti.
"Ne rješavaju se ključni uzroci tih bolesti, a naširoko rasprostranjena pretilost je jasan znak. Debljina se u svijetu gotovo udvostručila od 1980. To je svijet u kojemu je 40 milijuna predškolske djece debelo ili patološki pretilo. To je svijet u kojemu je u nekim zemljama više od 50 posto odraslog stanovništva predebelo ili patološki pretilo. Debljina je signal da nešto jako krivo radimo."
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da se gotovo 80 posto slučajeva raka, dijabetesa, te srčanih i plućnih bolesti događa u zemljama niskih i srednjih primanja. Te bolesti donose teške socio-ekonomske posljedice jer je velik postotak stanovništva u radnoj dobi bolestan ili umire tijekom svojih produktivnih godina, zbog čega nacionalne ekonomije gube milijarde dolara u proizvodnji, a milijuni obitelji su gurnuti u siromaštvo. I dugoročne financijske posljedice mogle bi biti devastirajuće, upozorava Margaret Chan, rekavši da nedavni Svjetski ekonomski forum i Sveučilište Harvard procjenjuju da će kroz slijedećih 20 godina nezarazne bolesti koštati globalnu ekonomiju više od 30 bilijuna dolara.
U deklaraciji koju je usvojila Glavna skupština sa 193 zemlje-članice, priznaju se razmjeri problema i poziva na hitnu akciju. Prevencija mora biti okosnica akcije – kaže se u rezoluciji, a vlade se pozivaju na ojačavanje vlastitih politika i zdravstvenih sustava kako bi adekvatno odgovorile na taj izazov. Ovo je bio tek drugi put da je Glavna skupština raspravljala o nekom zdravstvenom pitanju; prvi put se radilo o AIDSu, prije deset godina, kod kojega je, premda još uvijek nema lijeka, otada postignut ogroman napredak u prevenciji i liječenju.