Stipe Prlić i Zoran Bakula oslobođeni su krivice za zloupotrebu položaja i primanje mita, a Neven Kulenović za davanje mita.
Prlić, kao direktor i predsjednik Uprave preduzeća Hrvatske telekomunikacije (HT) Mostar, a Bakula, kao član Uprave, oslobođeni su da su suprotno zakonu o javnim nabavkama dodijelili posao firmi SV-RSA u vlasništvu Kulenovića, a zauzvrat od njega dobili mito u iznosu od oko 718.000 konvertibilnih maraka (KM).
Veći mito nego dobit
Tužilaštvo je tvrdilo da je SV-RSA, kao trećerangirana firma, dobila posao u postupku nabavke u vezi strategije planiranja i zakupa medija prema ciljnim skupinama HT Mostar.
U početku je Tužilaštvo tvrdilo da je na taj način firma Kulenovića ostvarila dobit oko 6.500.000 KM. Tokom suđenja su izmijenili optužnicu, navodeći da je dobit znatno manja, oko 215.000 KM.
Ranko Debevec, predsjedavajući Sudskim vijećem, pojasnio je kako je do izmjene u optužnici došlo nakon nalaza vještaka ekonomske struke, kojeg je pozvalo Tužilaštvo. On je promijenio svoj nalaz tako što je milionsku dobit SV-RSA-e umanjio na oko 215.000 KM.
Nelogično je, kaže Debevec, da se daje veći mito u odnosu na dobit.
Govoreći o navodu optužnice da su Prlić i Bakula, po prethodnom dogovoru, primili na račune novac sa računa kompanije "3 Media Limited" registrovane na Gibraltaru, a u kojoj je punomoćnik Kulenović, Debevec je obrazložio kako nije predstavljen niti jedan dokaz koji se tiče dogovora.
Nije sporno, kako je rekao, da je Prliću i Bakuli uplaćen novac sa računa firme sa Gibraltara, već da su te uplate povezane sa postupkom javne nabavke. Takvu vezu, kazao je Debevec, Tužilaštvo nije ni dokazivalo. Prema zaključku Sudskog vijeća, radi se o pozajmnici vraćenoj prije pokretanja istrage.
Konflikt Tužilaštva i Suda
U oktobru 2014. godine, Tužilaštvo je, pored Prlića, Bakule i Kulenovića, izdalo da nalog za hapšenje još šest osoba zbog višemilionskog krminala.
Nalog je izdat za Kulenovićevu suprugu Belmu, Sanjina Kulenovića, oboje iz SV-RSA-e, Lajlu Torlak, zamjenicu generalnog direktora Pink BH, Darka Aleksića, direktora Mreže Plus, Ejuba Kučuka, direktora agencije Mita i Senada Zaimovića, vlasnika agencije Fabrika.
Tužiteljica Dragica Glušac je izjavila za Klix kako raspolaže veoma čvrstim dokazima: "Dokazi ne mogu biti jači. Pismeni dokazi su najjači i najpouzdaniji. Najvažnija je papirologija koju imamo u ovom slučaju".
Zatim je Tužilaštvo zatražilo određivanje pritvora za sve osumnjičene sa ciljem da neometano dovrši istragu. Već na prvom ročištu javili su se problemi. Sud BiH je odbio određivanje pritvora. Zatim je uslijedio konflikt između te dvije pravosudne institucije.
Nezadovoljni odlukom, iz Tužilaštva su saopćili da postoji dovoljno dokaza za određivanje pritvora, kao i da se ugrožava borba protiv korupcije i ne šalje dobra poruka građanima.
Iz Suda su odgovorili da "nije dovoljno da samo Tužilaštvo smatra kako postoje dokazi za procesuiranje osumnjičenih", nego da ih i predoče. Obraložili su kako nisu dobili dokaze koji su dovoljni za određivanje pritvora.
Pojasnili su i da se finansijski kriminal ne može dokazati bez finansijskog vještačenja, a što Tužilaštvo u tom trenutku nije uradilo, već samo najavilo.
"Za očekivati je da se finansijska vještačenja urade tokom istrage, odnosno prije upućivanja Sudu prijedloga za određivanje pritvora. To je minimum profesionalizma koje se očekuje od pravosudne institucije na državnom nivou", rekli su iz Suda.
Dodali su da "takva nepripremljenost i površnost je nedopustiva i ne predstavlja odlučnu borbu s kriminalom".
Suđenje je počelo godinu nakon hapšenja, a od devet osumnjičenih, optužnicom su obuhvaćeni Prlić, Bakula i Kulenović. Tužiteljicu Glušac je zamijenio kolega Miroslav Janjić.
