Otprilike 68 odsto Amerikanaca nema povjerenja u svoju vladu. Povjerenje u pravosuđe je na niskih 42 odsto.
Čak je i američka vojska, tradicionalno popularna institucija, doživjela pad povjerenja javnosti, sa 90 odsto u 2021. na 81 odsto prošle godine.
G7 čine vodeće industrijske zemlje: Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države.
Među članicama G7, Njemačka je pokazala najniži nivo povjerenja javnosti u svoju vojsku, sa skoro 60 odsto onih koji su izrazili nedostatak povjerenja.
Čini se da je američka javnost podijeljena po pitanju vojnog budžeta, iako Sjedinjene Države troše više na svoju vojsku nego sve druge zemlje G7 zajedno.
Otprilike 35 odsto smatra da je potrošnja previsoka, 29 odsto vjeruje da je preniska, a 33 odsto smatra da je to pravi iznos.
"Ne postoji krunski pokazatelj koji sve to objašnjava", rekao je za Glas Amerike Benedict Vigers, analitičar Gallupa. "Ovi podaci se su dio šireg trenda među Amerikancima koji se proteže čak i izvan povjerenja ljudi u političke institucije."
Eksperti povezuju povjerenje javnosti u institucije vlasti sa kvalitetom pružanja javnih usluga, efikasnim mjerama protiv korupcije i zloupotrebe položaja i napretkom u rješavanju nejednakosti prihoda i bogatstva.
"Efikasnost javnih institucija zavisi od povjerenja koje im građani i preduzeća daju", navela je Svjetska banka u prošlogodišnjem izvještaju.
Povjerenje javnosti u američke institucije opada i van državnih organa.
Povjerenje u crkve i organizovanu religiju stalno opada, sa rekordnih 30 odsto Amerikanaca koji su prošle godine izrazilo "veoma malo" povjerenja – što je najveći takav broj otkako je Gallup počeo da prati ovo pitanje 1973.
Erozija povjerenja također utiče na medije, pri čemu preko 40 odsto Amerikanaca govori o veoma malom povjerenju, posebno prema novinama i televiziji.
