Linkovi

Samit G-20 u Meksiku: Pritisak na Evropu


Finansijska kriza u više evropskih zemalja bila je centralna tema samita najviših predstavnika 20 ekonomski najrazvijenijih zemalja svijeta. Američki predsjednik Barack Obama i lideri zemalja sa drugih kontinenata, članica G-20, kako se te zemlje skupno nazivaju, istakli su nužnost da evropske zemlje što je moguće prije definiraju planove i programe ekonomskog rasta i finansijsku krizu stave pod čvrstu kontrolu. Kina sa 43 milijarde dolara, te Rusija, Brazil i Indija sa po 10 milijardi dolara, dodatno će ojačati fond Međunarodnog monetarnog fonda za hitne otkupe dugova. Uz današnji susret gospodina Obame i kineskog predsjednika Hu Jintao-a, to su u najkraćem najznačajniji detalji danas završenog dvodnevnog samita lidera zemalja G-20.

U luksuznom ljetovalištu Los Cabos na pafifičkoj obali Meksika lideri ekonomski najutjecajnih zemalja bili su vidno zabrinuti ekonomskim i finansijskim stanjem u Evropi.

I susret sa meksičkim predsjednikom Felipe Calderonom gospodin Obama je iskoristio da ukaže na nužnost efikasnog odgovora na dugove nagomilane u bankama i državnim bužetima:

„Mnogo pažnje je na Evropi. A i svi mi, kako smo to i istakli, moramo zajedno učinimo ono što se mora da stabiliziramo svjetski finansijski sistem.“

Ekonomska savjetnica američkog predsjednika, inače zamjenica ministra finansija Lael Brainard takođe je istakla da Sjedinjene Države očekuju brz odgovor Evrope uz napomenu:

„Konkretne odluke ne očekujemo prije sastanka evropskih lidera krajem juna, ali želimo da bude potpuno uvaženo ovo što smo rekli u u Los Cabosu.“

Predsjednik Obama je o stanju u Evropi razgovarao i sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Ohrabren je, kako je rečeno, onim što je čuo o evropskim naporima da se obuzda tamošnja finansijska kriza.

Predsjednici SAD i Rusije Barack Obama i Vladimir Putin

Predsjednici SAD i Rusije Barack Obama i Vladimir Putin

Dvosatni susret američkog i ruskog predsjednika, prvog nakon što je Vladimir Putin ponovo izabran na tu funkciju, imao je i dodatnu težinu. Razgovarano je zaustavljanju kvoprolića u Siriji i predupređivanju građanskog rata. Nije izvjesno da je gospodin Obama uspio ubijediti predsjednika Putina u nužnost da Rusija navede sirijskog predsjednika Bashara al-Assada da podnese ostavku.

Po završetku razgovora američki predsjednik je rekao:

„Saglasni smo da je nužan prekid nasilja i sukoba, da mora biti uspostavljen politički dijalog kako bi bili spriječeni građanski rat i dalji užasni masakri.“

Gospodin Putin je govorio vrlo malo o Siriji. Rekao je samo toliko da su on i gospodin Obama saglasni o oređenim pitanjima. Bio je vrlo suzdržan i tokom konferencije za novinare, izbjegavajući direktne poglede u gospodina Obamu.

Za američkog amabasadora u Rusiji Michaela McFaula jučerašnji susret Obama-Putin bio je, kako je ocijenio "poslovno srdačan." Za Putinovu sudržanost rekao je da je treba tumačiti kao znak napetosti u američko-ruskim odnosima i dodao:

„Sretao sam se vrlo često sa Putinom, gledao mnoge televizijske izvještaje. Ništa neobično ni u Los Cabosu. To je način na koji se Putin ponaša i djeluje.“

Gospodin Obama je zahvalio ruskom predsjedniku na organizaciji pregovora o iranskom nuklernom programu koji se održavaju u Moksvi i ruskoj pomoći pri snabdijevanju američkih snaga u Afganistanu.

Susret Obama-Putin završen je Obaminim pozivom Kongresu da opozove zakon usvojen 1974. godine kojim je Rusiji onemogućeno davanje statusa vrhunskog trgovinskog partnera. Ukidanje tog zakona podstaklo bi, uvjeren je gospodin Obama, američko-rusku trgovinsku razmjenu.
XS
SM
MD
LG