Linkovi

Novi izvještaj Freedom House-a o zemljama u tranziciji


Zemlje Zapadnog Balkana su rangirane po sljedećem redu, od najboljeg ka najgorem režimu: Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina, te Kosovo.

Američka Organizacija za pitanja ljudskih prava i sloboda u svijetu, Freedom House, izadala je svoj godišnji izvještaj o zemljama u tranziciji. Rangirano je 29 država od kojih je 13 ocjenjeno demokratskim, 6 u prijelaznom periodu, a 10 kao autoritarni režimi.

Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, one su rangirane po slijedećem redu, od najboljeg ka najgorem režimu: Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina, te Kosovo.

Kako je izvijestila Radio Slobodna Evropa, Freedom House u svom izvještaju ocjenjuje da su plodni razgovori oko statusa Srba na Kosovu, te miran prijenos vlasti nakon izbora u Albaniji, pridonijeli značajnijem poboljšanju stanja u te dvije zemlje, kaže se u izvješta

Perspektiva Makedonije, međutim, manje je ružičasta. Ta je država pala u kategoriju tranzitnih režima, 10 godina nakon što je iz te grupe izašla, prije svega zbog pogoršanja medijskih sloboda u zemlji.
Dugotrajni politički zastoj i dalje paralizira državnu vlast u Bosni i Hercegovini. To uvjetuje i ocjenu napretka demokratije, koja je iz godine u godinu sve niža, prenosi detalje izvještaja RFE.

Za komentar stanja u BiH, Glas Amerike je zamolio Sylvanu Kolaczkowsku, direktoricu projekta Nacije u Tranziciji.

U BiH postoje određeni politički akteri koji zaista ne rade u interesu cjelokupne države. Ali oni su izabrani, I sa njima se mora raditi. Općenito gledano, političari bi te ciljeve trebali postaviti kao prioritete. Političari na svim vladinim nivoima u BiH uvijek kažu da imaju određene ciljeve, ali ih zapravo ne ispunjavaju. Njima je mnogo važnije zaštititi autonomiju entiteta, nego postići napredak u određenim područjima. Političari tako sami sebi nanose štetu, kada su u pitanju sredstva od strane Evropske unije, I tu ne mislim samo na općenite fondove EU, već one koji su konkretno namjenjeni za određene oblasti, kao što je sudski sistem, koji je glavni prioritet, kao I deminiranje, koje je također jedno od važnih pitanja. Interesantno je bilo vidjeti odgovor nakon poplava , odgovor građanskog društva, kao I svih onih koji su nastojali prevazići etničke I stranačke linije podjele. Ali ono što je također bilo očigledno je da su neki politički lideri takve napore nastojali donekle spriječiti, tvrdoglavo ignorirajući solidarnost koja se gradila.
Stoga bi kratak odgovor na to šta bi se u BiH trebalo uraditi , bio da treba provesti značajnu reviziju onoga što je BiH konkretno potrebno, kako na državnom tako I na entitetskom nivou, I pronaći najbolji način da se to uradi. Mora se priznati da zastoj u sudskom sistemu jako puno košta, ne samo zbog pitanja koja su izmamila veliki broj ljudi na ulice tokom prosvjeda, kao što je pitanje jedinstvenog matičnog broja, već I zbog nevoljnosti lidera da potrebe ljudi stave ispred politike, na prvo mjesto liste prioriteta”, kaže za Glas Amerike Sylvana Kolaczkowska.
XS
SM
MD
LG